Postaje li veganstvo mainstream?

Motivi zbog kojih se sve više odlučujemo za prehranu temeljenu na biljnim izvorima su zdravstveni, ali i uslijed povećanja svijesti o zaštiti okoliša i životinja. Nadalje, sve je veća dostupnost raznih novih biljnih namirnica, poput biljnih napitaka na bazi žitarica ili orašastih plodova, raznih sjemenki, novih ili starih žitarica, mahunarki te prerađevina od tih namirnica.

Hrvatska je zemlja u kojoj je vegetarijanstvo marginalizirana i pojava na koju mnogi gledaju s gnušanjem. Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj 3,7 % vegetarijanaca. Općenito, veći je broj vegetarijanaca među ženama nego muškarcima, te je više vegetarijanaca među mlađim osobama, primjerice, među studentima, nego u drugih dobnih skupina. Ipak, globalni trendovi zahvaćaju i naše područje i izvjesno je da se sve veći broj ljudi barem povremeno odlučuje na pretežito biljnu prehranu. 

Google Trends tražilica neupitno ukazuje na porast interesa za veganstvo, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, a čini se da je interes u posljednjih pet godina porastao za 250%.

Također, ono što je vidljivo je da raste interes upravo za veganstvo, jer se teme koje se odnose na vegetarijanstvo ne traže ništa više u odnosu na proteklih pet godina. U protekle tri godine, u Velikoj Britaniji je trend veganske prehrane doživio najveći rast, čak 388%, kada je riječ o hrani iz dostave. Veganski i vegetarijanski fast food mogli bi polako ući u mainstream i u našoj zemlji mesojeda i ljubitelja burgera i ćevapa. Paralelni je to svijet generacije milenijalaca koji rado posežu za zdravijim verzijama fast food-a poput veganskih burgera, sushija, wrapova, springrollsa, falafela i sličnih malih brzih jela koja se u pravilu pripremaju bez mesa. 

Natalie Portman, Madonna, Miley Cirus, Jay-Z, Jenifer Lopez, Brad Pitt te mnoge druge slavne osobe deklariraju se kao vegani, a to je dobar znak da je trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, tzv. „plant based“, nesumnjivo iz alternativnog pristupa ušao u globalni mainstream. Objektivni podaci ukazuju na snažan rast tržišnih udjela različitih proizvoda koji služe kao zamjene za meso, a prognozira se kako će se trend smanjenja potrošnje mesa nastaviti i dalje. Veganske opcije, vegetarijanska hrana, „lažno meso“ ili „fake meat“ i alternativni izvori proteina nisu prolazni trend, a tome svjedoči i ulazak „velikih igrača“ u ovo područje. 

Ove godine, globalni prehrambeni gigant Nestlé nakon akvizicije kompanije Sweet Earth lansirao je „Awesome Burger“ koji sadrži meso biljnog porijekla, a oblikovan je kako bi postupak pripreme, izgled i okus bio poput pravog mesa. Nestléov veganski burger sastoji se od proteina graška, kokosovog ulja, pšeničnog glutena i ulja kanole, a u 100g sadrži 260 kcal, 26 g proteina, 6 g vlakana i 15 g masti. Za usporedbu, porcija 100 g mljevene govedine sadrži oko 290 kcal, 19 g proteina, 23 g masti te ne sadrži vlakna. Ovaj potez naslonio se na uspjehe kompanija Beyond Meat – The Future of Protein^TM i Impossible^TM, koje su svoje burgere etablirali među potrošačima kao mainstream proizvode. Beyond Meat ove je godine u svibnju izašao na burzu te je proglašen najuspješnijim IPO-om 2019. godine, budući da je u prvim mjesecima bilježio strelovit rast vrijednosti. Ujedno se Beyond Meat burgeri nude u McDonaldsu i Subwayu diljem SAD-a. 

Biljni izvori proteina zapravo nisu ništa novo, na policama trgovina nalaze se već nekoliko desetljeća, međutim, redovito se označavaju kao veganske i vegetarijanske inačice i uglavnom ih koriste osobe deklarirane kao vegani ili vegetarijanci. Postavlja se pitanje zašto se boom veganskog "mesa" dogodio baš sada. U pravom trenutku, kada svijest gobalne populacije o okolišu i zdravlju raste, spomenute kompanije poslužile su se strategijom plasiranja ovih proizvoda osobama koje najčešće jedu meso. U trgovačkim lancima ovi su proizvodi pozicionirani uz meso i mesne prerađevine, ambalaža izgleda kao kod klasičnih mesnih proizvoda, a na deklaracijama se ne ističe „vegan“ nego uglavnom koriste sintagmu „plant based“. Činjenica je da više od 80% kupaca koji kupuju ovakve proizvode inače redovito kupuju meso, a vrlo bitan element su senzorske karakteristike proizvoda koje jako podsjećaju na aromu i teksturu životinjskih proizvoda. Izvjesno je da će ovakvim pristupom kategorija „biljnog mesa“ povećavati svoj tržišni udio uslijed preodgoja kupaca. Trenutno u SAD-u ova kategorija zauzima 5% udjela, analitičari smatraju da će u sljedećih 10 godina porasti na 15%, a do 2045. godine 60% potrošača će birati „meso“ biljnog porijekla. 

No koliki je doista doprinos „plant based“ prehrane zdravlju populacije i hoće li povećanje udjela biljne hrane u prehrani doprinijeti smanjenju učestalosti kroničnih bolesti? Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Veliki sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegani i vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi, šećera u krvi na tašte, u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti u osoba koje se hrane vegetarijanski i veganski. 

Mnogobrojni pozitivni učinci vegetarijanske prehrane na zdravlje mogu se objasniti povećanim unosom zaštitnih tvari kao što su prehrambena vlakna, vitamini, minerali i fitonutrijenti uslijed konzumacije žitarica, mahunarki, povrća i voća. S druge strane, ograničavanje namirnica životinjskog porijekla dovodi do smanjenog unosa zasićenih masnoća i kolesterola koji pogoduju razvoju mnogih bolesti današnjice. Velik utjecaj zasigurno se može pripisati i općenito zdravijim životnim navikama vegetarijanaca kao što je nepušenje, smanjena konzumacija alkohola i redovita tjelovježba. Stoga je sasvim izvjesno da povremeni vegetarijanski dani mogu biti od koristi za zdravlje svih populacijskih skupina. 

Najpoznatiji vegetarijanac iz doba renesanse je Leonardo da Vinci (1452.-1519.), koji se smatra jednim od najvećih univerzalnih genija.

Legenda kaže da je od trgovaca na ulicama Firence kupovao ptice u kavezima i puštao ih na slobodu. Posljednjih pet godina života je patio od hemipareze kao posljedice moždanog udara čemu je, neki autori smatraju, doprinijela upravo dugogodišnja vegetarijanska prehrana deficitarna vitaminom B12, koja rezultira čimbenikom rizika, povišenom razinom homocisteina. I najnovije znanstvene studije ukazuju na veći rizik pojave moždanog udara u vegana i vegetarijanaca u odnosu na svejede. Stoga je naposlijetku bitno naglasiti da je prehranu isključivo biljnog porijekla nužno nadopuniti dodatkom vitamina B12 kako bi bila potpuna i blagotvorna za zdravlje.