Vitaminoteka

Datum objave: 01. 02. 2016.

U nekih se osoba ubrzo nakon obroka koji sadrži mlijeko ili mliječne proizvode javljaju neugodne gastrointestinalne smetnje poput nadutosti, grčeva, mučnine i proljeva.

Simptomi su posljedica smanjene sposobnosti probavljanja mliječnog šećera latkoze, a karakteristično stanje se naziva laktoza intolerancija. Iako laktoza intolerancija ne predstavlja veliku opasnost, ono može znatno smanjiti kvalitetu života.

Laktoza intolerancija zahtijeva povećanu brigu o prehrani. Mlijeko i mliječni proizvodi su glavni izvori laktoze, ali i glavni izvori kalcija (oko 70 % dnevnog unosa kalcija se osigurava ovom skupinom namirnica). Izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrana povećava rizik od prijeloma, osteoporoze i hipertenzije, te ugrožava unos drugih esencijalnih nutrijenata prisutnih u mlijeku (npr. proteini i vitamin B2). Postoje različiti stupnjevi laktoza intolerancije i rijetke osobe ne podnose ni najmanju količinu laktoze dok mnogi mogu bez pojave simptoma konzumirati preporučenu količinu hrane iz skupine mlijeko i mliječni proizvodi. Za ozbiljnije slučajeve laktoza intolerancije preporučaju se drugi prehrambeni izvori kalcija (npr. sitna riba s kostima, tamnozeleno lisnato povrće, brokula, naranče, orašasto voće, tofu i dr.), mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom laktoze ili obogaćena hrana i dodaci prehrani.

Učestalost intolerancije laktoze i specifičnosti s obzirom na dob
S obzirom na dob, laktoza intolerancija je češća u starijih osoba koje imaju oslabljenu sposobnost stvaranja enzima laktaze zaslužnog za razgradnju laktoze. Dojenčad stvara dovoljne količine laktaze koja je potrebna zbog probave njihove jedine hrane – mlijeka. Aktivnost laktaze obično počinje opadati u dobi oko 2 godine, ali simptomi intolerancije laktoze javljaju se kasnije, oko šeste godine ili tek u odrasloj dobi. Simptomi laktoza intolerancije kod djece su blaži i učestalost među djecom je manja nego u odraslih. Izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane tijekom perioda rasta i razvoja se nikako ne preporučuje.

Zadržavanje sposobnosti probavljanja laktoze i u odrasloj dobi uvelike ovisi o genetskom naslijeđu. Vrlo važan čimbenik je i udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani; osobe koje redovito tijekom života konzumiraju mlijeko imaju znatno manju vjerojatnost razvoja laktoza intolerancije.

Laktoza intolerancija može biti i posljedica crijevne infekcije ili npr. upalnih bolesti crijeva. Kod ovakvih slučajeva, nakon rješavanja infekcije tj. nakon izlječenja, i simptomi laktoza intolerancije se obično povuku. Laktoza intolerancije je česta i kod celijakije. Urođena laktoza intolerancija je vrlo rijedak poremećaj; budući da dojenče ne podnosi laktozu iz majčinog mlijeka, koriste se formule bez laktoze.

Učestalost laktoza intolerancije među različitim kulturama izuzetno varira. Npr. laktoza intolerancija je češća u Aziji, Africi, među Indijancima i stanovnicima Mediterana nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe.

Kako se dijagnosticira laktoza intolerancija?
Samodijagnoza laktoza intolerancije se ne preporuča i potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Čak svaka treća osoba koja smatra da ima laktoza intoleranciju je zapravo nema. Dostupni su dijagnostički testovi koji nakon obroka s laktozom mjere količinu vodika u izdahu ili razinu glukoze u krvi, a kod dojenčadi i male djece se mjeri pH stolice.

Koji su izvori laktoze?
Prvenstveno mlijeko i mliječni proizvodi, međutim, laktoza je sastojak brojnih industrijskih proizvoda pa je potrebno proučavati deklaraciju, a koristi se i kao punilo kod 20 % lijekova. Mlijeko sadrži najviše laktoze, fermentirani mliječni napitci sadrže manju količinu, a najmanje je laktoze je u polutvrdim i tvrdim sirevima.

Kako kontrolirati simptome

  • Preporuča se svakodnevno u prehranu uvesti po jedna namirnica iz skupine mlijeko i mliječni proizvodi. Tijekom vremena, količina se može povećavati tako da se unos laktoze povećava za 2-5 g. Započinje se s ¼ šalice mlijeka ili kriškom sira.
  • U svaki obrok je dobro uvrstiti samo po jednu namirnicu koja je izvor laktoze.
  • Mlijeko i mliječne proizvode je bolje jesti zajedno s drugom hranom nego zasebno. Na taj način se usporava pražnjenje želuca tj. usporava se ulazak laktoze u crijeva.
  • Razmak između konzumiranja mliječnih proizvoda neka bude nekoliko sati.
  • Neke osobe bolje podnose čokoladno mlijeko.
  • Neke osobe bolje podnose toplo mlijeko.
  • Neke osobe bolje podnose mlijeko s većim udjelom masti.
  • Ukoliko mlijeko i dalje izaziva simptome, dobro je prijeći na mlijeko sa smanjenim udjelom laktoze.
  • Ne zaboravite da npr. čokolada ili neke mesne prerađevine sadrže laktozu.
  • Probajte svaki tjedan povećavati unos laktoze za 5 g.
  • Jogurt, kefir i probiotici sadrže manje laktoze i pomažu njenoj probavi.

 

Najčešće pogreške

  • Ukoliko smatrate da će vam određena namirnica zasmetati, vjerojatno i hoće.
  • Kao što nije dobro u potpunosti izbjegavati laktozu, nije dobro niti unijeti ogromnu količinu odjednom.
  • Nisu svi fermentirani mliječni napitci bez laktoze.
  • Mliječne proizvode nije poželjno konzumirati zasebno.
  • Osim u mliječnim proizvodima laktoza se nalazi i u drugoj hrani, a ima je i u lijekovima.
  • Ukoliko se mlijeko i mliječni proizvodi uopće ne konzumiraju, potrebno je u prehranu uvrstiti drugu hranu bogatu kalcijem, mliječne proizvode sa smanjenim udjelom laktoze, obogaćenu hranu ili dodatke prehrani.

 

Postoje li sličnosti između laktoza intolerancije i alergije na mlijeko?
Laktoza intolerancija i alergija na mlijeko su sasvim različita stanja. Kod alergije na mlijeko, imunološki sustav kazein i druge proteine mlijeka doživljava kao neprijatelje dok je laktoza intolerancija problem probavnog sustava i imunološki sustav nema nikakvu ulogu.

 

Pošalji prijatelju na email

Komentari