Vitaminoteka

Datum objave: 13. 10. 2021.

U životu biljke, klijanje predstavlja trenutak iznimne vitalnosti i buđenja energije. Sjemenka, koja nakon dugog perioda mirovanja dolazi u uvjete pogodne za novu životnu fazu, aktivira se i započinje svoje putovanje prema površini zemlje, danjem svjetlu i zraku.

U vrijeme klijanja, u zdravoj sjemenki aktiviraju se različiti metabolički putevi. Dio sadržaja šećera pretvara se u vitamin C, koji služi kao antioksidans i štiti od štetnih utjecaja koji prijete u novom okolišu. Također, započinje sinteza različitih enzima, od kojih su mnogi nužni u metabolizmu kisika koji je klici važan u svijetu nad zemljom.

I medicinski i nutritivno gledano, klice imaju dugu povijest primjene. Postoje zapisi kako su liječnici u drevnoj Kini prepoznali i propisivali klice za liječenje raznih poremećaja, čak prije pet tisuća godina. Klice se od tog vremena spominju kao učestala namirnica Amerikanaca s orijentalnim porijeklom, sve do današnjih dana. Iako se prednosti klijanja opisuju još u Bibliji, u Knjizi o Danielu, zapadnjački orijentiranom svijetu trebala su stoljeća dok nisu prepoznate prednosti konzumiranja klica.

S druge strane, mikro povrće ili mikrozelenje (eng. microgreens), predstavlja mlade izdanke povrća, začinskog bilja ili žitarica s tek izniklim prvim listovima koji se uzgajaju u zemlji ili na sličnom supstratu.

Kolijevkom uzgoja mikro povrća smatra se Kalifornija, odnosno San Francisco u kojem se devedesetih godina 20. stoljeća prvi puta pojavila ideja o ovoj posebnoj vrsti malog i snažnog bilja.

U početku se mikro povrće koristilo samo u dekorativne svrhe u odabranim restoranima te je bilo dostupno vrlo malom krugu ljudi. Međutim, osim u estetske svrhe, zbog izvanrednog nutritivnog sastava, odnosno bogatog sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa, mikrozelenje je izuzetno poželjno uključiti u prehranu.

Razlika između klica i mikro povrća

Mikro povrće se vrlo često poistovjećuje s klicana, no riječ je o dva potpuno različita pojma. Naime, kod uzgoja klica potrebni su samo vlaga i određena temperatura, a konzumira se naklijano sjeme prije pojave supke i listića. Mikrozelenje možemo zapravo promatrati kao sadnice biljke ili povrća jer se konzumiraju stabljike, supke i prvi pravi listići, i to već 7 do 15 dana nakon sjetve.

Klice i mikro povrće bez sumnje su dragocjene namirnice koje su se tek posljednjih godina sramežljivo počele pojavljivati na našim stolovima. Ipak, kako bi uživali u svim blagodatima ovih, mnogima novih i egzotičnih namirnica, valja se pridržavati korisnih uputa o uzgoju, čuvanju i pripremi. Klice i mikrozelenje moraju biti sasvim svježi i treba ih čuvati u hladnjaku. Moguće ih je kupiti svježe, ali i uzgojiti kod kuće, a pritom se treba strogo pridržavati uputstava kako bi doista uzgojili klice i mikrozelenje s adekvatnim nutritivnim i zdravstvenim karakteristikama.

Nutritivna vrijednost

Klice, odnosno sjemenke i grahorice u fazi germinacije, vrlo je jednostavno proizvesti. Ne treba im klasično tlo, ili zemlja, potrebno im je samo stvoriti adekvatne temperaturne i vlažne uvjete. Za klijanje je potrebno dva do sedam dana, ovisno o vrsti sjemenke ili grahorice koja se koristi. Najučestalije se koriste klice alfa alfa, ali i sojine, pšenične, ječmene ili klice graha. Zapravo, klijati mogu najraznovrsnije biljne vrste, primjerice grahorice (soja, grah, alfa alfa), žitarice (pšenica, kukuruz, ječam), kupusnjače (brokula, rotkva, gorušica), biljke iz obitelji luka (luk, vlasac).

Za uzgoj mikro povrća potrebno je kvalitetno sjeme, supstrat i filtrirana voda. Mikro povrće, ovisno o vrsti biljke, može biti kiselkastog, slatkastog, gorkog ili pikantnog okusa, a za uzgoj se najčešće koriste grašak, suncokret, mungo grah, brokula, cikla, rikola, rotkvica, crveni kupus, bosiljak i pšenična trava. Valja naglasiti da se krumpir te povrće iz obitelji Solanaceae (paprika, rajčica, patlidžan) ne uzgajaju kao mikro povrće zbog sadržaja alkaloida.

Usporedbom nutritivnih vrijednosti jednake količine sjemenki, klica i povrća odnosno žitarica dolazimo do zapanjujućih spoznaja.

Klice imaju znatno viši udio vitamina C od sjemenki, pa čak i od povrća ili žitarica u koje bi se tek trebale pretvoriti.

Njihova je energetska vrijednost niža nego sjemenki. Ujedno, sadrže viši udio proteina, vitamina B skupine i željeza od povrća ili žitarica. Klice žitarica sadrže biljne bjelančevine, bogate su vitaminom E, vitaminima B skupine, željezom, magnezijem, kalijem, te mikroelementima. Tijekom klijanja povećavaju svoju nutritivnu vrijednost do 70-tak sati od početka klijanja, a nakon toga ta vrijednost opet počinje opadati. Klice su niskokalorična namirnica, bogata vitaminom C, folnom kiselinom i neprobavljivim vlaknima. Vrijedi spomenuti još kako je mikro povrće odličan izvor vlakana i minerala, a istraživanja pokazuju da, ovisno o vrsti biljke, imaju izvrstan sadržaj vitamina A, C, E i K, te polifenola, glukozinolata, kao i omega – 3 masnih kiselina, posebice alfa linolenske masne kiseline.

Budući da je riječ o biljkama vrlo ranjivima na opasnosti koje prijete iz okoliša, u trenutku klijanja sintetiziraju kemijske spojeve koji im služe u svrhu obrane. Klice alfa alfa sintetiziraju aminokiselinu kanavanin, potencijalno antikarcinogenu molekulu, a sadrže i značajne količine saponina, molekula s pozitivnim učinkom na povišenu razinu kolesterola i imunitet. Klice alfa alfa sadrže i značajne količine fitoestrogena, biljnih analoga ženskih spolnih hormona za koje se smatra da mogu ublažiti simptome menopauze, a pripisuje im se i antikarcinogeni učinak. Izdanci brokule sintetiziraju sulforafane – glukozinolate s antikarcinogenim učinkom.

Ideje kako klice i mikro povrće iskoristiti u kuhinji

Klice i mikro povrće većinom se konzumiraju u sirovom obliku. Zbog svojeg nutritivnog sastava, ali i atraktivnog izgleda, teksture i boje te okusa, oplemenit će svako jelo. Donosimo vam nekoliko odličnih ideja kako da ih na jednostavni način uključite u jela koje svakodnevno pripremate.

  • Dodajte ih u sushi
  • Pripremite salatu od klica
  • Posipajte ih po povrtnim salatama
  • Umiješajte ih u krumpir salatu
  • Dodajte ih punjenju za tortilje
  • Ubacite ih u smoothije i sokove od voća i povrća
  • Dodajte ih u stir – fry s povrćem
  • Napravite namaz od klica
  • Dodajte ih u sendviče kao zamjena za salatu
  • Posipajte ih po juhama ili varivima
  • Pripremite slane palačinke s klicama
  • Posipajte ih po omletu
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: klice, mikro povrće,

Komentari