Cikorija (Chicorium intybus) je biljka svijetlo plavih cvjetova koja dolazi iz obitelji glavočika. Rasprostranjena je po čitavoj Europi, a možemo je pronaći na livadama, pašnjacima, uz puteljke i na neobrađenim zemljištima.
Već stoljećima cikorija se koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini, a u našim krajevima najčešće je koristimo za pripremu napitka kao izvrsne alternative kavi, prvenstveno zbog sličnog okusa i boje. Brojne blagodati korijena cikorije pripisuju se sadržaju vlakana koja se vrlo često ekstrahiraju i koriste kao prehrambeni aditiv ili dodatak prehrani.
Cikorija obiluje inulinom
Suhu tvar svježeg korijena cikorije čini čak 68% inulina. Inulin je prehrambeno vlakno iz skupine fruktooligosaharida, vrste ugljikohidrata koje se sastoji od kratkih lanaca fruktoze, a koje naše tijelo ne može probaviti. Ponaša se kao prebiotik, što znači da služi kao hrana dobrim bakterijama u našem probavnom sustavu. Ove korisne bakterije, poznate kao probiotici, igraju važnu ulogu u smanjenju upale, borbi protiv štetnih bakterija, te poboljšavaju apsorpciju mineralnih tvari.
Stoga možemo kazati kako vlakna iz korijena cikorije blagotvorno djeluju na zdravlje cjelokupnog probavnog sustava.
Utjecaj na zdravlje
Probavni sustav
Budući da inulin iz korijena cikorije prolazi kroz naš probavni sustav neprobavljen te u crijevima služi kao hrana dobrim bakterijama, cikorija nam može pomoći u održavanju zdrave probave.
Osim toga, istraživanja pokazuju kako inulin može pomoći i kod stanja konstipacije. Rezultati 4-tjedne studije objavljene u časopisu International Journal of Food Science and Nutrition u kojoj su sudjelovale 44 odrasle osobe sa simptomima konstipacije pokazali su da svakodnevno uzimanje 12 g inulina iz cikorije može pomoći omekšati stolicu i značajno povećati rad crijeva.
Glukoza u krvi
Vlakna iz korijena cikorije mogu pomoći u kontroli glukoze u krvi, posebice u osoba koje boluju od dijabetesa. Smatra se kako je za to zaslužan sadržaj inulina koji potiče rast dobrih bakterija uključenih u metabolizam ugljikohidrata, kao i osjetljivost stanica na inzulin, hormon koji pomaže u apsorpciji glukoze u krvi.
Korijen cikorije također sadrži i cikoričnu te klorogensku kiselinu, za koje se pokazalo da mogu povećati osjetljivost mišića na inzulin u glodavaca.
Rezultati dvomjesečne studije u kojoj je sudjelovalo 49 žena s dijabetesom tipa 2 pokazali su kako uzimanje 10 g inulina na dan dovodi do značajnog smanjenja razine glukoze u krvi, kao i hemoglobina A1c koji se koristi kao mjera za određivanje prosječne razine glukoze u krvi.
Cikorija u kuhinji
Cikoriju je vrlo jednostavno uključiti u prehranu, a mogu se koristiti svi dijelovi biljke – korijen, lišće i cvjetovi.
Svježi korijen često se kuha ili blanšira te poslužuje poput povrća. No, korijen cikorije najčešće se suši, prži i melje te se koristi kao alternativa omiljenom crnom napitku, kavi. Osim toga, zbog visokog sadržaja inulina, česti je dodatak onoj procesiranoj hrani u kojoj se želi postići visok sadržaj vlakana ili pak služi kao zamjena za šećer ili masti, zbog svojstva geliranja i slatkastog okusa.
Gorkasti listovi cikorije mogu se kuhati i koristiti u juhama, varivima, salatama i neobičnim prilozima, a mladi pupoljci mogu poslužiti u pripremi maštovitih salata.
