Vitaminoteka

Datum objave: 28. 01. 2021.

Svjetska zdravstvena organizacija izvješćuje kako je u Japanu primjećen trend produljenja životnog vijeka, a smatra se da Japanci zdravo prožive prosječnih 74,5 godina.

Energetski unos niži je u Japanu, te je u razdoblju od 1975. do 1993. primjećeno sniženje kalorijskog unosa za prosječnih 192 kcal. Tipična japanska prehrana siromašna je mastima (9% su manje zastupljene masnoće nego u američkoj prehrani).

Po čemu je specifična japanska kuhinja?

S japanskim restoranima i sushi barovima rasprostranjenim po cijelome svijetu, japanska hrana više se ne smatra nerješenom svjetskom misterijom, kako je to nekada bilo. Zapravo, sve veći broj ljudi prepoznaje japansku hranu kao jednu od najzdravijih u svijetu. Uz rižu i konstantno prisutne morske plodove koji se nude i na glavnim ulicama, tradicionalna japanska prehrana je impresivno slaba na kolesterolu, masnoćama, energijom, a bogata prehrambenim vlaknima. Nije ni čudo da Japanci imaju najduži životni vijek.

Kao i svaka druga, japanska kuhinja je proizvod kulture koja ju stvara.

Okus sezone

U Japanu ćete uočiti najupečatljivije razlike tijekom sezonskih promjena. Trešnjin cvijet u proljeće, obojeno lišće u jesen. Ljudi uživaju gledajući promjenu sezona, jednako kao i promjenu sezonskih namirnica na svojim stolovima. Japanska tradicionalna kultura često se opisuje kao sezonska kultura. Uz naglasak na svjež i prirodan okus, ljudi u Japanu vole jesti hranu u svojoj "shun" sezoni. Bambus, tuna, i haringa jedu se u proljeće, bonito u rano ljeto, matusake (vrsta gljiva) i kesteni u jesen. Vjeruje se da je konzumiranje hrane u svojoj "shun" dobro za zdravlje.

Važna je i boja štapića

Za Japance se može reći da imaju "estetski apetit", te ulažu veliki trud i ljubav u prezentaciju hrane na samo njima svojstven način. Prehrambeni rituali Japanaca sežu još iz šestog stoljeća, kada je budizam proglašen vjerom, te je zabranjeno meso ptica i "četveronožaca". U želji da naprave svoje bezmesne obroke prijatnijima, pripremali su ih kao da će ih "jesti s očima", s naglašenom elegancijom.

Uz vizualni dojam tradicionalnih japanskih obroka, prisutno je i veliko poštovanje prema hrani. Prema drevnim budističkim principima, "jelo treba biti duhovno iskustvo koje pruža trenutak mirnoće tijekom dana".

Prije nego što uistinu započnete s konzumiranjem hrane, morate u njoj uživati "očima". Oči su velike kao i želudac, to je japanski način objedovanja. U Japanu, hrana i posuđe smatraju se dijelom umjetnosti, tu zaista možete uživati u umjetničkom ukusu i ljepoti izložene i aranžirane hrane kao i u izboru posuda u kojima se hrana servira.

Okus sezone, osjećaj za prirodno te oko za boju vješto su inkorporirani u "umjetnost" serviranja.

Sve u svemu, kada bi japansku kuhinju trebali opisati s nekoliko riječi, najbolje bi pristajale riječi "prirodna" i "harmonična". Bez obzira na način na koji je određena namirnica pripremljena, ona uvijek uspije sačuvati svoj izvorni, dakle prirodni okus i sve svoje sastojke. Hrana je u harmoniji s prirodom i okruženjem, kao i s čovjekom koji jede tu hranu.

Prehrambeni rječnik

  • Sashimi: svježa riba, fino narezana i servirana u malenoj zdjeli za umakanje u sojin umak.
  • Sushi: svježa riba servirana na vrh fino oblikovane zakiseljene riže.
  • Tonkatsu: nadjevena i naglo pržena svinjetina servirana u umaku od soje s rižom na vrhu.
  • Yakitori: pileći ražnjići, povrće i ostala hrana, najčešće servirana kao međuobrok.
  • Togarashi: "Sedam paprenih začina, " jelo začinjeno paprom i čilijem.
  • Shiso: biljka koja podsjeća na mješavinu minta i bosiljka; najčešće se koristi kao ukras.
  • Misoshiru: Miso - juha s tofu-om, servira se gotovo uz svako jelo.
  • O-cha: zeleni čaj, servira se na kraju obroka.
  • Udon: mekani, masni rezanci.
  • Somen: tanki rezanci, koriste se najčešće kao dodatak juhama.
  • Soba: rezanci od heljde.
  • Sukiyaki: tanke kriške govedine kuhane s povrćem, tjesteninom i tofuom u umaku.
  • Tempura: plodovi.
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: japanska kuhinja, putopis,

Komentari