Omega-3: super-masti

Neki ih nazivaju otkrićem 21. stoljeća, neki eliksirom zdravlja i mladosti, neki čudom prirode...a sve pod istim nazivnikom: omega-3 masne kiseline.

Pretenciozna titula „otkrića 21. stoljeća“ na prvi se pogled može činiti pomalo bizarnom, s obzirom da su omega-3 masne kiseline dominirale još u prehrani naših davnih predaka; međutim tijekom stoljeća i tisućljeća, napretkom civilizacija i modernizacijom društva, njihova je zastupljenost u svakodnevnoj prehrani sve više blijedila, da bi u današnje vrijeme bila svedena na vrlo niske – dapače, nedostatne razine.

Tek od tridesetih godina prošlog stoljeća polako se razvijala svijest o njihovom redovitom unosu kao esencijalnom za održavanje zdravlja i optimalne funkcije organizma. Šezdesetih i sedamdesetih godina razotkrivene su tajne njihovog metabolizma, potvrđena je činjenica kako su esencijalne za ljudski organizam te su se počele nizati znanstvene potvrde njihovog povoljnog djelovanja na zdravlje, s naglaskom na kardiovaskularni sustav. I tako korak po korak, omega-3 masne kiseline doživljavaju svoju „Supernovu“ posljednjih nekoliko godina, te zauzimaju zavidno mjesto na zdravstveno-nutricionističkim ljestvicama, a sve (zasluženo) popraćeno ogromnim interesom prehrambene i farmaceutske industrije.

Poznati omega „trojac“ – dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline: ALA (alfa linolenska kiselina), EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) marljivo nadopunjuju popis zdravstvenih blagodati te pronalaze sve zanimljivije niše primjene.

Proslavljene svojim protuupalnim djelovanjem, omega-3 masne kiseline trenutno su među vodećim nutrijentima u prevenciji (i terapiji) kroničnih bolesti i disfunkcija poput:

- ateroskleroze (djeluju tako da snizuju razine triglicerida i kolesterola u krvi do čak 50% te optimiziraju omjer „dobrog“ HDL i „lošeg“ LDL kolesterola)

- kardiovaskularnih bolesti (djeluju kao pomoć pri snižavanju krvnog tlaka, imaju anti-trombotsko djelovanje, štite stijenke krvnih žila)

- dijabetesa (utječu na smanjenje inzulinske rezistencije)

- (osteo)artritisa (utječu na ublažavanje bolova i ukočenosti zglobova kao glavnih parametara upale)

- lupusa

- psorijaze i ekcema (u kombinaciji s lokalnim pripravcima imaju pojačano protuupalno i zacjeljujuće djelovanje)

- astme (utječu na slabljenje upalne reakcije i simtpoma)

- osteoporoze (utječu na povećanje gustoće kostiju i prevenciju fraktura)

- multiple skleroze

- makularne degeneracije

- demencije (utječu na prevenciju Alzheimerove bolesti smanjenjem nakupljanja štetnih tau-proteina i beta-amiloida kao u moždanom tkivu i poboljšanje kapaciteta pamćenja)

- depresije

- shizofrenije

Sve je više dokaza i za njihovo antikarcinogeno djelovanje – posebice kod karcinoma dojke, prostate i debelog crijeva gdje djeluju preventivno kako na samu pojavu karcinoma, tako i na usporavanje njegovog širenja te osiguravanje oporavka od invazivnih terapijskih postupaka.

Svoj antikarcinogeni učinak ostvaruju putem nekoliko mehanizama: inhibirajući pro-upalni enzim ciklooksigenazu (COX-2) koja potiče tumorski rast, aktivirajući unutarstanični receptor PPAR koji zaustavlja umnožavanje stanica, pojačavajući eskpresiju tumor-supresorskih gena BRCA1 i BRCA2 koji pomažu u popravljanju DNA te aktivirajući sfingomijelinazu - enzim koji potiče ekspresiju tumor-supresorskog gena p21 i dovodi do smrti karcinomskih stanica.

Tajna njihovog snažnog protuupalnog djelovanja leži u činjenici da u organizmu služe kao prekursori (preteče) prostaglandina - bioaktivnih supstanci sličnih hormonima, koje modificiraju imunološki odgovor odnosno usmjeravaju upalna zbivanja u organizmu. Oksigenacijom DHA i EPA nastaju i supstance pod nazivom rezolvini, koji svojim antioksidativnim svojstvima doprinose protuupalnom djelovanju (npr. rezolvin neuroprotektin D1 nakuplja se u središnjem živčanom sustavu i očnim strukturama, štiteći ih od oštećenja slobodnim radikalima).

Omega-3 vs. Omega-6

Navedeni učinci, međutim, ne uživaju neometano na putu ka slavi. Na svojoj protuupalnoj, antioksidativnoj i antikarcinogenoj misiji one nisu same. Ometaju ih bliski srodnici – omega-6 masne kiseline, čijim metabolizmom nastaju pro-upalni produkti (troboksani, leukotrijeni) koji u određenom opsegu poništavaju djelovanje omega-3 prostaglandina, pojačavajući upalne reakcije, potičući razvoj ateroskleroze, nastanak krvnih ugrušaka (trombogeneza) te povećavajući rizik od kardiovaskularnih (i ostalih kroničnih) bolesti. S obzirom da moderna prehrana obiluje omega-6 masnim kiselinama (nalaze se u biljnim uljima, industrijskim pekarskim proizvodima, jajima, mesu i mesnih prerađevinama), njihovi negativni učinci na žalost sve češće trijumfiraju nad poželjnim pozitivnim djelovanjem omega-3.

S obzirom na činjenicu da su omega-3 masne kiseline u pravilu esencijalne– što znači da ih organizam ne može sam sintetizirati nego ih je potrebno unijeti prehranom, vrlo je bitno kontinuirano osiguravati dovoljan unos. Da ne bi došlo do prevage pro-upalnog potencijala omega-6 nad protektivnim djelovanjem omega-3, važno je uravnotežiti njihov omjer: u idealnim okolnostima on bi iznosio 1:1 do 1:4 (omega-3:omega-6).

Izvori omega-3

U potrazi za multipotentnom omega-3 supstancom, dovoljno je zaroniti u morsko plavetnilo i izabrati svog favorita – srdele, tunu, inćune, skušu, bakalar, haringu...

Međutim, iako riba gotovo monopolistički zadržava pravo na izvor omega-3, kao njihov izvor mogu poslužiti i morske alge (koje su zapravo inicijalni izvor omega-3, a ribe ih u svom mesu akumuliraju hraneći se njima), zooplankton (kril) i neke vrste dagnji. Za sve one koji ne preferiraju morske okuse, koji slijede vegetarijanska (ili veganska) načela ili koji su alergični na ribu, postoji pregršt dodataka omega-3 masnih kiselina u obliku pročišćenih ulja, esterificiranih verzija EPA i DHA te funkcionalnih prehrambenih proizvoda obogaćenih omega-3.

Od začeća do zlatne dobi

Radilo se o ALA, DHA ili EPA, unos tih višestruko nezasićenih masnih kiselina izuzetno je važan, tijekom čitavog života. I premda se mnogi dodaci prehrani preporučuju s povećanim oprezom u određenim osjetljivim životnim razdobljima poput novorođenačkog, te trudnoće i dojenja, kod omega-3 nema nikakvih bojazni ili restrikcija. Dapače, za vrijeme trudnoće i dojenja, preporuča se kontinuiran unos EPA i DHA, koje dokazano potiču razvoj fetalnog živčanog sustava, „izoštravaju“ kognitivne sposobnosti u ranom djetinjstvu, pomažu u sazrijevanju krvnožilnog i dišnog sustava te sprečavaju preuranjeni porod. Izrazito pozitivan utjecaj na središnji živčani sustav proteže se dakle još od najranijeg djetinjstva do u duboku starost (kada omege igraju ključnu ulogu u prevenciji demencija i depresije); ta činjenica i ne čudi s obzirom da značajan udio građevnih masti mozga i živčanog sustava „otpada “ upravo na omega-3 masne kiseline!

Ono što svakako omega-3 masne kiseline pozicionira na sam vrh ljestvica funkcionalne hrane i bioaktivnih komponenti, jest njihov pozitivan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Već spomenuti zaštitni učinci na krvožilje tema su mnogih istraživanja, od kojih neka uspoređuju njihov učinak i sa vrlo učinkovitim farmaceutskim pripravcima. Učinci koji posebice fasciniraju su hipolipemijski (snižavanje razine triglicerida u krvi i istovremeno povećanje kardioprotektivnog HDL kolesterola), posljedično tome anti-aterosklerotski (sprečavanje nastanka i rasta masnih plakova na unutarnjim stijenkama krvnih žila), antitrombotski (sprečavanjenastanka krvnih ugrušaka i začepljenja krvnih žila) i antihipertenzivni (snižavanje krvnog tlaka).

I na kraju, kao i za sve, tako i za čudotvorne omege, vrijedi zlatno pravilo umjerenosti – premda se preporuča njihova svakodnevna konzumacija ili dodatno uzimanje, trenutno su se znanstvenici usuglasili oko „sigurne i neškodljive“ dnevne doze od 3 grama, neovisno o izvoru.

Ana Marija Liberati Čizmek, dr.med.