MEHANIZMI DJELOVANJA I UČINCI NA ZDRAVLJE

Omega-3 masne kiseline

Darija Vranešić Bender

Datum objave: 21. 08. 2017.

Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.

Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni) te riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi. Dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje vrijedan su izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani suvremenog čovjeka.

Interes za potencijalne zdravstvene blagodati ribljeg ulja pojavio se 50-tih godina prošlog stoljeća. Rane studije uputile su na blagotvorno djelovanje ulja bakalara na atopijski ekcem, hiperkolesterolemiju i artritis. Jedna od najranijih spoznaja vezana za riblje ulje i omega-3 masne kiseline odnosila se na vrlo nisku incidenciju bolesti srca kod grenlandskih Eskima, unatoč visokom unosu masti. Tijekom desetljaća koja su uslijedila rastao je broj spoznaja o mehanizmima djelovanja omega-3 masnih kiselina, a posljedično i njihova popularnost u stručnim krugovima i općoj populaciji.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste interes za omega-3 masne kiseline i njihovu ulogu u zdravlju i bolesti. Mnoge kliničke i epidemiološke studije uputile su na pozitivne uloge omega-3 masnih kiselina u razvoju djeteta, prevenciji i terapiji malignih i kardiovaskularnih bolesti, i u novije vrijeme, kod raznih mentalnih bolesti uključujući depresiju, demenciju te ADHD.

Te masne kiseline poznate su po svojim pleiotropnim učincima, uključujući protuupalno djelovanje, sprječavanje agregacije platela krvnih pločica, blagi antihipertenzivni učinak i utjecaj na sniženje razine triglicerida. Ti blagotvorni učinci posredovani su različitim mehanizmima, uključujući promjene sastava i funkcije stanične membrane, ekspresiju gena te sintezu eikozanoida. Brojna stručnja udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega 3-masnih kiselina za sve populacije. Stoga funkcionalna hrana, obogaćena tim dragocjenim masnoćama bilježi značajan porast, a dodaci prehrani na bazi omega-3 masnih kiselina sve su traženiji u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.

Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina „skorbut našega vremena", jer se tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija tih kiselina smanjila za 80%, a unos omega-6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije, odnosi se na povećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).

Mehanizmi djelovanja

Predloženi mehanizam zdravstvenih učinaka omega-3 masnih kiselina vezan je za njihovu ugradnju u membranske fosfolipide. To rezultira povećanom sintezom eikozanoida serije 3, prostaglandina I3, tromboksana A3 i leukotriena B5 putem djelovanja ciklooksinegaza i lipooksigenaza. Eikozanoidi koji nastaju od omega-6 i omega-3 masnih kiselina bitni su za regulaciju upalnog odgovora, agregaciju platela te regulaciju vazokonstrikcije, odnosno dilatacije.

Dugolančane omega-3 i omega-6 masne kiseline natječu se za iste enzime ciklooksigenaza i lipooksigenaza, te je stoga za ishod tih metaboličkih puteva ključan čimbenik omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani. Smatra se da taj omjer ne bi trebao biti veći od 5:1 u korist omega-6, a poznato je da u suvremenoj prehrani „zapadnjački" orijentiranih kultura taj omjer doseže i 12:1.

Metabolizmom omega-6 masnih kiselina nastaju snažni upalni i proagregacijski eikozanoidi, dok omega-3 masne kiseline imaju upravo suprotno, protuupalno djelovanje.

Omega-3 indeks

Na kongresu o omega-3 masnim kiselinama održanom ove godine u Belgiji, vodeći stručnjaci s tog područja složili su se u tezi: tissue is the issue, ili u slobodnom prijevodu: „bit je u tkivima". Naime, organizam može profitirati od unosa omega-3 masnih kiselina samo ako one doista završe u tkivima, a to ovisi i o unosu omega-6 masnih kiselina te o bioraspoloživosti prehrambenih izvora omega-3 masnih kiselina. O toj problematici govori i pojam „omega-3 indeks" koji je u znanstvenu terminologiju uveden prije nekoliko godina, a predstavlja sadržaj EPA+DHA u eritrocitima, izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina.  Tvorci tog parametra tvrde da je to odličan pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima i također smatraju kako je bolji biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne kardijalne smrti od razine kolesterola. Osobe s omega-3 indeksom manjim od 4 za 10% su ugroženije od onih s indeksom većim od 8. Na nedavno održanom skupu znanstvenici su zaključili kako je vrlo izvjesno da se unosom 1000 mg EPA+DHA postiže adekvatno zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks 11, vrijednost koja je zabilježena kod Japanaca - koji imaju najviše vrijednosti tog biomarkera.

Omega-3 masne kiseline i kardiovaskularno zdravlje

Iako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju kardiovaskularnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu. Utjecaj na razinu kolesterola je skroman, a omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina imaju i blago antihipertenzivno i antiaritmijsko djelovanje, te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Prije nekoliko godina objavljena je opsežna metaanaliza koja je razmatrala studije u trajanju više od jedne godine, a uputila je na korist uzimanja omega-3 masnih kiselina u svrhu primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Također, pokazala je i utjecaj na smanjenje mortaliteta, infarkta miokarda i iznenadne kardijalne smrti. Iz te opsežne studije te brojnih drugih istraživanja, proizašle su smjernice vodećih stručnih društava koje upućuju na dodatno uzimanje koncentriranih izvora EPA i DHA u svrhu očuvanja zdravlja srca i krvnih žila.

Kardiovaskularne blagodati omega-3 masnih kiselina posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak 4 grama EPA na dan može smanjiti razinu triglicerida za 23% kod osoba s blagom hiperlipidemijom. Već dodatak 1g DHA na dan samostalno ili u kombinaciji s EPA rezultira kod osoba s hipertrigliceridemijom sličnim smanjenjem triglicerida u plazmi (22%). Upala se danas smatra glavnim čimbenikom koji pridonosi mehanizmima u podlozi ateroskleroze, a terapije omega-3 masnim kiselinama povezuju se sa smanjenjem razine TNF-alfa i interleukina 1 beta u plazmi, što upućuje na protuupalno djelovanje.

Omega-3 masne kiseline također igraju ulogu u regulaciji krvnog tlaka, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatatornih prostaciklina. U tom smislu DHA se pokazala učinkovitijom od EPA. Studija Morija i suradnika uputila je na značajno sniženje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka kod pretilih osoba koje su uzimale 4 g pročišćene DHA.

Anti-aritmijski učinci omega-3 masnih kiselina još su jedno područje interesa. Takav njihov učinak vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca, odnosno prevencijom fibrilacije atrija. Studije su pokazale da uzimanje 3 g ribljeg ulja na dan kroz 6 tjedana smanjuje ventrikularnu tahikardiju i rizik od iznenadne kardijalne smrti kod pacijenata s koronarnom bolešću arterija.

Omega-3 masne kiseline u razvoju dojenčadi

Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće približno 50-60 mg DHA na dan prenosi se iz majčinih zaliha do fetusa kroz placentu. DHA je posebno visokokoncentrirana u mozgu i membranama retine, posebice u fotoreceptorima, pa se zato smatra da igra kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivne funkcije.

Primijećena je pozitivna korelacija između sadržaja DHA u crvenim krvim stanicama i oštrine vida kao i drugih indeksa razvoja mozga dojenčadi. Smjernice za prehranu trudnica stoga preporučuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina, a najčešće se kao preporučena doza navodi 300 mg EPA+DHA.

DHA je esencijalna za rast i funkcionalni razvoj mozga novorođenčadi, a potrebna je i za održavanje normale funkcije mozga odraslih. Smanjenje razine DHA u mozgu povezano je sa slabljenjem kognitivnih funkcija uslijed starenja kao i s početkom razvoja Alzheimerove bolesti. S druge strane, povišen unos DHA prehranom može rezultirati poboljšanjem sposobnosti učenja s obzirom da je deficit esencijalnih masnih kiselina povezan s poteškoćama u učenju.

Utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje

Pregled do sada odabranih provedenih studija, objavljen 2007. godine u časopisu Journal of Clinical Psychiatry iznjedrio je vrlo optimistične rezultate o utjecaju uzimanja dodatnih omega-3 masnih kiselina na simptome depresije. Pregled je obuhvatio deset dvostruko slijepih, placebo kontroliranih studija koje su pratile utjecaj suplementacije omega-3 masnih kiselina na simptome bolesnika koji boluju od poremećaja ponašanja. Proučavanjem rezultata 10 spomenutih studija (n=329), istraživači su zaključili da omega-3 masne kiseline imaju značajno antidepresivno djelovanje. Suplementacija omega-3 masnim kiselinama značajno je popravila simptome bolesnika s jasno definiranom depresijom i simptome pacijenata s bipolarnim poremećajima.

Zanimljive rezultate iznosi studija objavljenja u časopisu Neuroscience Letters. U studiji je sudjelovalo 55 zdravih odraslih ispitanika koji su dva puta ispunili 24-satne dnevnike unosa hrane. S obzirom na unos EPA i DHA, ispitanici su podijeljeni u tri skupine: nizak unos (0-20 mg/dan; n=16), srednji unos (25–70 mg/dan; n=21) i visok unos EPA i DHA (80–1600 mg/dan; n=18). Magnetska rezonancija glava ispitanika otkrila je pozitivnu vezu između povećanog unosa tih dviju masnih kiselina i volumena sive tvari u području anteriornog cingularnog korteksa, desnog hipokampusa i desne amigdale. Budući da su navedena područja odgovorna za raspoloženje, znanstvenici smatraju da povećan unos EPA i DHA ima pozitivan učinak na raspoloženje, ali i pamćenje.

Ostali povoljni učinci

Prehrambene masti igraju ulogu u etiologiji malignih bolesti te se sve više istražuje utjecaj omega-3 masnih kiselina na karcinogenezu. Također, smjernice za liječenje tumorske kaheksije propisuju dodatan unos omega-3 masnih kiselina (2,2 g/dan) u kombinaciji s enteralnom prehranom i megestrol acetatom, jer postoje dokazi da takav pristup zaustavlja gubitak tjelesne mase uzrokovane malignom bolešću. Nadalje, postoje brojni radovi koji upućuju na korist omega-3 masnih kiselina na imunološki sustav, reproduktivno zdravlje, kožu te kod potporne terapije reumatoidnog artritisa.

Vrste pripravaka i nove formulacije

Tržište omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast te se razvijaju nove i bolje formulacije, sa sve većim koncentracijama EPA i DHA. Ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti, a sve veću pažnju privlači ulje krila. Kril je sitni morski račić, najveće relativne biomase od svih postojećih mnogostaničnih organizama, koji većinom služi kao hrana ribama, pticama i posebice kitovima, a obitava u vrlo hladnim vodama Atlantika. Preživljavanje u tako hladnom okruženju duguju visokom udjelu dugolančanih, višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući EPA i DHA koje su u njihovim staničnim membranama vezane za fosfolipide. Studije provedene na ljudima i životinjama pokazale su da omega-3 masne kiseline, vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krila, imaju značajno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera, ili triglicerida omega-3 masnih kiselina. Ujedno je ulje krila prirodno bogato brojnim antioksidansima.

Do nedavno je tržište omega-3 masnih kiselina velikim dijelom bilo rezervirano za dodatke prehrani, a pojavom jednog receptnog lijeka s 1000 mg visokokoncentriranog i pročišćenog ribljeg ulja stvari su se promijenile. Većina randomiziranih kliničkih studija provedena je upravo sa supstancijom sadržanom u spomenutom lijeku koji je indiciran kao sekundarna prevencija nakon preboljelog infarkta, a predstavlja etilne estere omega-3 masnih kiselina, koji osiguravaju visoku koncentraciju slobodnih omega-3 masnih kiselina u krvi. Ipak, formulacija u istom obliku dostupna je i u nekim vrstama dodataka prehrani.

Osnovni izazov pri kreiranju suvremenih proizvoda s omega-3 masnim kiselinama je dobiti što pročišćeniju i što koncentriraniju supstanciju visoke učinkovitosti, koja istovremeno nema ni miris ni okus koji podsjećaju na ribu. Stoga se danas proizvode suvremeni pripravci, posebice oni namijenjeni djeci, i to s voćnim okusima, u tekućem obliku ili kao bomboni za žvakanje. Također, kao izvor omega-3 masnih kiselina posebno su zanimljive alge, a takve supstancije prikladne su i za vegetarijance. No tu priča o omegama ne prestaje, jer će zasigurno u skoroj budućnosti „isplivati" još spoznaja o tim dragocjenim masnoćama.

Članak objavljen u časopisu InPharma

Literatura:

  • Kris-Etherton PM, Harris WS, Appel LJ. Fish Consumption, Fish Oil, Omega-3 Fatty Acids, and Cardiovascular Disease. Circulation 2002; 106: 2747-2757.
  • Sadovsky R, Collins N, Tighe AP, Safeer RS, Morris CM, Bruuton SA. Dispelling the Myths About Omega-3 Fatty Acids. Postgraduate medicine 2008; 120(2):92.
  • Christensen JH, Korup E, Aaroe J, et al. Fish consumption, n-3 fatty acids in cell membranes, and heart rate variability in survivors of myocardial infarction with left ventricular dysfunction. Am J Cardiol. 1997;79: 1670–1673.
  • Riediger ND, Othman RA, Suh M, Moghadasian MH. A systemic review of the roles of n-3 fatty acids in health and disease. J Am Diet Assoc. 2009;109(4):668-79.
  • Bourre JM. Dietary omega-3 fatty acids for women.Biomed Pharmacother. 2007;61(2-3):105-12.
  • Mori TA, Bao DQ, Burke V, Puddey IB, Beilin LJ. Docosahexaenoic acid but not eicosapentaenoic acid lowers ambulatory blood pressure and heart rate in humans. Hypertension. 1999;34:253-260.
  • Metcalf RG, Sanders P, James MJ, Cleland LG, Young GD. Effect of dietary n-3 polyunsaturated fatty acids on the inducibility of ventricular tachycardia in patients with ischemic  cardiomyopathy. Am J Cardiol. 2008;101:758-761.
  • Harris WS. The omega-3 index: clinical utility for therapeutic intervention.Curr Cardiol Rep. 2010;12(6):503-8.
  • Lin P.Y., Su K.P. A meta-analytic review of double-blind, placebo-controlled trials of antidepressant efficacy of omega-3 fatty acids. J Clin Psychiatry. 2007;68(7):1056-61.
  • Conklin, S.M., Gianaros, P.J., Brown, S.M., Yao, J.K., Hariri, A.R., Manuck, S.B., Muldoon, M.F. Long – chain omega -3 fatty acid intake is associated positively with corticolimbic gray matter volume in healthy adults. Neuroscience Letters 2007; 209-212.

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dodaci prehrani, Omega-3 m.k.,

Komentari