Omega 3 i omega 6 masne kiseline

Već je odavno poznato da masti ne služe tek kao izvor energije. Brojni su metabolički učinci masnih kiselina, a male razlike u strukturi polučuju sasvim različito djelovanje u organizmu. Mnogo je znanstvenih dokaza koji idu u prilog omega-3 masnim kiselinama, međutim, unos ribe koja je najbolji izvor ovih tvari u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljan. O povoljnim utjecajima omega-3 masnih kiselina najbolje svjedoči činjenica da su nadležne institucije u Velikoj Britaniji izdale nove preporuke za srčane bolesnike: oni koji su doživjeli srčani udar mogu dobiti omega-3 masne kiseline na recept.
Također, preporuke ističu važnost Mediteranske prehrane i bolesnicima se savjetuje unos od 7 g omega-3 tjedno putem ribe (2-4 obroka plave ribe tjedno), a alternativa je 1 g omega-3 dnevno iz suplemenata kroz 4 godine nakon srčanog udara.

Razlika između omega-3 i omega-6 masnih kiselina
Omega-3 nezasićene masne kiseline najzastupljenije su u ribama sjevernih mora – tuni, lososu, bakalaru. Prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina uz riblje ulje, bogato dokozaheksaenskom (DHA) i eikozapentaenskom (EPA) masnom kiselinom, uključuju i biljne izvore koji sadrže prekursor ovih dugolančanih nezasićenim masnih kiselina – alfa-linolensku kiselinu, jednu od dvije esencijalne masne kiseline. Omega-3 kiselinama bogato je ulje sjemenki lana, oraha, morski plankton i plava riba. U uljima sjemenki lana i orašastih plodova nalazimo alfa-linolensku kiselinu koja se u organizmu pretvara u dugolančane masne kiseline poput onih porijeklom iz ribe, ali je ta konverzija često slaba, posebice kod starijih osoba i novorođenčadi.

Omega-6 masne kiseline nalazimo u biljnim uljima, posebice u suncokretovom, kukuruznom i sojinom ulju. Unosimo ih i putem industrijski obrađenih pekarskih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina.

Zašto je važan povoljan omjer između omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani?
Naoko male strukturne razlike dviju vrsta nezasićenih masnih kiselina (omega-3 i omega-6) uzrokuju različito ponašanje u organizmu. Dok nusprodukti razgradnje omega-6 kiselina potiču upalne procese, rast stanica tumora, grušanje krvi, omega-3 kiseline djeluju upravo suprotno. Iako naš organizam treba i omega-3 i omega-6 kiseline za normalno funkcioniranje, sve jasnije postaje da je omjer unosa masnih kiselina iz ovih dviju obitelji iznimno važan.

Na počecima civilizacije, ljudi su konzumirali veće količine omega–3 masnih kiselina i manje količine omega-6 masnih kiselina. Međutim, evolucijom se taj omjer obrnuo i danas su u našoj prehrani prisutnije omega–6 masne kiseline. Ravnoteža omega-3 i omega-6 masnih kiselina od izrazite je važnosti za funkciju kardiovaskularnog sustava, funkciju zglobova, ravnotežu inzulina, metabolizam kože, pa čak i ekspresiju gena. Na žalost, tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija omega–3 masnih kiselina smanjila se za 80 %, a unos omega-6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto. Dugotrajan manjak omega-3 masnih kiselina u prehrani može uzrokovati kardiovaskularne bolesti i pogoduje nastanku različitih kroničnih upalnih bolesti.

Brojnim znanstvenim studijama potvrđena je važnost omjera omega – 3 i omega-6 masnih kiselina. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se nastoji prehranom unositi omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u rasponu od 1:3 do 1:5, no realnost je bitno drugačija. Primjerice, omjer tih dviju vrsta masnoća u Americi je 1:10, a u Japanu gdje se konzumira mnogo ribe i životni vijek je dulji omjer je 1:1.

Povišenje unosa omega-3 masnih kiselina preporučuje se svim osobama s tipičnom 'zapadnjačkom' prehranom, budući da je danas udio tih važnih masnih kiselina višestruko niži nego što je bio u povijesti čovječanstva.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Poznata je činjenica da kardiovaskularne bolesti i dalje ostaju vodeći uzrok pobola i smrtnosti. Uloga prehrane u prevenciji i terapiji tih bolesti dobro je dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Kao tvari s povoljnim djelovanjem na srce i krvožilni sustav prepoznati su antioksidansi, prehrambena vlakna, fitokemikalije, a najviše je dokaza koji idu u prilog omega-3, višestruko nezasićenim masnim kiselinama.
Dokazi koji potječu od provedenih epidemioloških studija i kliničkih studija sekundarne prevencije ukazuju da omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvožilja. Randomizirani klinički pokusi u kojima su korištene EPA, DHA i alfa-linolenska kiseline pokazali su smanjenje rizika koje se može uspoređivati s rezultatima dobivenim u pokusima s lijekovima za sniženje lipida u krvi.
U recentnoj znanstvenoj literaturi najčešće se spominju antiaritmijski i antitrombotski učinak omega-3 masnih kiselina. Također, poznato je djelovanje omega-3 masnih kiselina na sniženje razine triglicerida u krvi, smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka i sniženje povišenog krvnoga tlaka.

Vitamini.hr