Postoje brojne vrste anemija s kojima se susrećemo u kliničkoj praksi, no ipak su najčešće anemije uzrokovane nedostatkom željeza, te vitamina B12 i folne kiseline.
Anemija koja nastaje kao posljedica nedostatka željeza najčešći je oblik nedostatka mikronutrijenata. Posljedica nedostatka željeza može biti smanjenje produkcije crvenih krvnih zrnaca te zastoj u kognitivnom razvoju. Poznato je da deficit željeza i anemija uzrokovana deficitom željeza narušavaju tjelesne aktivnosti, uzrokujući umor i letargiju, smanjuju radne sposobnosti, usporavaju misaone procese te smanjuju rezistenciju na različite infekcije.
Anemija se javlja kao posljedica nedovoljnog unosa ili povećanog gubitka željeza iz organizma. Uzrok nedovoljnog unosa može biti neadekvatna prehrana ili malapsorpcija.
Prvi znakovi po kojima se anemija prepoznaje su slabost, umor, bljedilo te nedostatak daha, a posljedica su smanjene opskrbe tkiva kisikom.
Ako takvo stanje potraje, organizam će pokrenuti kompenzatorne mehanizme u vidu pojačanog rada srca i pluća što može uzrokovati neugodne palpitacije i tahikardiju. Pritom je bitno naglasiti da jačina simptoma ne prati nužno težinu anemije.
Kome željezo najviše treba
Zbog posebnih potreba za željezom, žene u svom reproduktivnom razdoblju, trudnice, djeca, osobe iznad 55 godina te vegetarijanci smatraju se kritičnim skupinama, odnosno posebno su osjetljivi na deficit željeza i anemiju koju taj deficit uzrokuje.
Kod djece u dobi od 1 do 3 godine naglo se povećava razina hemoglobina i ukupna zaliha željeza te su potrebe za željezom po jedinici tjelesne mase čak dva do tri puta veće nego tijekom bilo kojeg drugog perioda u životu. Trudnice pak imaju povećane potrebe za željezom na račun razvoja fetusa, a žene reproduktivne dobi zbog gubitka željeza menstruacijom. Stariji ljudi te osobe u čiju prehranu nisu uključeni koncentrirani izvori željeza poput crvenog mesa također predstavljaju rizičnu skupinu.
Željezo je široko rasprostranjeno u namirnicama, te je naglasak na tome da se potrebe poglavito pokušaju zadovoljiti hranom. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke.
Razlikujemo dva oblika prehrambenih izvora željeza:
- Izvori hem željeza : meso, školjke, riba, jaja
- Izvori ne-hem željeza: žitarice, povrće, mahunarke, voće
Hem - željezo se u odnosu na ne-hem željezo učinkovitije apsorbira. Međutim, apsorpcija ne-hem željeza može se poboljšati ako se prehrana obogati vitaminom C. Određene supstance u hrani mogu ometati apsorpciju željeza iz hrane kao što su fitati prisutni u žitaricama i povrću te polifenoli iz čaja.
Koji preparat odabrati
Kada potrebe za željezom nadmašuju mogućnosti prehrambenog unosa, indicirana je njegova nadoknada peroralnom terapijom, ili, ako je indicirano, parenteralnom terapijom ili transfuzijom.
Najjednostavniji način nadoknade željeza je putem peroralnih pripravaka koji mogu biti u obliku tableta, sirupa ili ampula. S obzirom na oblik u kojem se željezo nalazi, možemo ih podijeliti na one s ionskim željezom i one s organskim kompleksima željeza.
Za ionske pripravke željeza bitno je da se uzimaju natašte radi bolje apsorpcije. Nikako ih ne treba uzimati u kombinaciji s biljnom hranom, čajem ili kavom zbog stvaranja kompleksa koji ometaju apsopciju. Antacidi, lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu, također otežavaju apsorpciju željeza. S druge strane, vitamin C pogoduje apsorpciji, ali i češćim nuspojavama.
Pripravci s organskim kompleksima željeza imaju bolju apsorpciju i manje gastrointestinalnih nuspojava u odnosu na ionsko željezo kao što je to željezo-bisglicinat. Zbog olakšane apsorpcije potrebne su i niže doze prilikom suplementacije.
Željezo je važna komponenta proteina i enzima koji sudjeluju u prijenosu i skladištenju kisika te proizvodnji energije. Dovoljne količine željeza nužne su za učinkovit imunološki odgovor budući da željezo sudjeluje u proizvodnji T limfocita i generaciji reaktivnih kisikovih spojeva koji ubijaju patogene. Stoga i ne čudi da se deficit željeza vrlo brzo očituje na imunitetu. Neodgovarajuća funkcija neutrofila i T limfocita kao i smanjen broj T stanica i stanica prirodnih ubojica su samo neki od učinaka koji su primijećeni kod deficita željeza. Posljedica je oslabljen imunitet i veća podložnost infekcijama.
Važnost vitamina C
Uz željezo, odgovarajući unos vitamina C je od ključne važnosti za pravilan rad imunološkog sustava. Vitamin C, naime, ima ulogu u proizvodnji i funkciji leukocita odnosno bijelih krvnih stanica i to osobito neutrofila, limfocita i fagocita. Dodatno, vitamin C povećava apsorpciju ne-hem željeza (željeza koje je prisutno u biljnim izvorima i koje organizam teže iskorištava nego željezo iz životinjskih izvora) i time povećava biodostupnost ovog važnog minerala.
Ogledni jelovnik kod anemije
Doručak
- Kriška integralnog kruha sa sirnim namazom i kuhanom šunkom
- Smoothie s bobičastim voćem (banana, mladi špinat, kupine, borovnice, sok od aronije i jabuke, zobene pahuljice, javorov slad), pripremljen u blenderu
Međuobrok
- Zdjelica očišćenog nara
- 20 badema
Ručak
- Juha od teleće koljenice s domaćim rezancima, 1 tanjur
- Biftek, 170 g
- Parena ćimula i mladi špinat s batatom i maslinovim uljem
- Salata: ribana cikla, mrkva i limunov sok
Međuobrok
- Kompot od višanja, 1 zdjelica
Večera
- Pečena cikla i bundeva s maslinovim uljem, pečena u pećnici, posuto sjemenkama bundeve i suncokreta
- Sir škripavac na grillu
- Švedski lomljivi kruh, 2 kom
- Kupinovo vino
