Datum objave: 29. 07. 2008.

Kofein je stimlans koji se nalazi u mnogim namirnicama, pićima i nekim lijekovima. Molekula je to koja pripada kemijskoj skupini alkaloida, a prirodno se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima preko 60-ak biljnih vrsta koje uspijevaju širom svijeta. Za većinu odraslih osoba, glavni izvor kofeina je kava.

Činjenice o kavi i kofeinu
Kofein je kralj svih psihoaktivnih supstancija na svijetu. Samo u SAD-u ovu tvar konzumira 80 % odrasle populacije putem kave i gaziranih napitaka koji sadrže kofein. Prosječni konzument dnevno unese 280 mg, što odgovara količini sadržanoj u dvije do tri šalice kave. Prekomjerno uživanje kave može izazvati simptome fiziološke i psihičke ovisnosti kada kavopija naglo prestane s konzumacijom. Radi se o socijalno prihvaćenoj drogi koje se nitko ne pokušava riješiti. Naprotiv! Miris, okus i aroma napitka koji se tijekom povijesti veže uz religiju i svjetovno, uz bogate i siromašne, uz robove i slobodne, uz proletere i intelektualce, uz radnike i zabušante jednostavno su sastavni dio života.

Za većinu ljudi, ispijanje 1 do 3 šalice kave dnevno potpuno je bezopasno, dok prekomjerna konzumacija može uzrokovati povišenje krvnog tlaka, "lupanje srca", nesanicu, anksioznost te drhtanje ruku.

Konzumacija kave često se povezivala sa rizikom povećanog krvnog tlaka, ali najnovija istraživanja pokazuju da umjereno uživanje kave, čak i kroz razdoblje od 30 godina, ima vrlo mali utjecaj na hipertenziju, ili uopće nema. Posebno je interesantno da unos kave može smanjiti opasnost od nastanka žučnih kamenaca. U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 80 000 žena, dokazan je značajan utjecaj konzumacije kave na nastanak žučnih kamenaca. Većina učesnica studije pila je 2 – 3 šalice kave dnevno.
Također, kava predstavlja i značajan izvor antioksidansa te joj je dokazana učinkovitost u prevenciji nekih malignih bolesti, poput karcinoma debelog crijeva. Glavna antioksidativna svojstva kave pripisuju se klorogeničnoj kiselini, koja se također nalazi u voću, posebice u jabukama.

Pića koja sadrže kofein
Najznačajniji prehrambeni izvori kofeina su kava, čaj, kola napitci, energetski napitci i čokolada. Kofein sadrže i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže aromu kave ili čokolade, poput sladoleda, jogurta, mlijeka ili bombona.

Količina kofeina u određenoj hrani i piću može značajno varirati. Primjerice, sadržaj kofeina ovisi o načinu pripreme kave ili čaja te o vrsti listova ili zrnja koji se koriste. Crna ili „turska“ kava sadrži najveću koncentraciju kofeina, dok instant kava sadrži približno dvostruko manje. Čokolada obično sadrži vrlo male količine kofeina.

Preporuke o unosu kofeina tijekom trudnoće navode kako se dnevni unos 300 mg kofeina smatra sigurnim za trudnice. Ta količina odgovara dnevnom unosu 2 šalice kave.

Kako kofein djeluje na čovjeka?
Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Blago povisuje krvni tlak i puls te djeluje i kao blagi diuretik, odnosno potiče stvaranje urina.

Dobro je poznato da kofein povećava budnost i moć koncentracije. Šalica kave nerijetko se, primjerice, preporuča vozačima koji putuju na dulje relacije, kako bi se održali budnima i što koncentriranijima na vožnju. Prema nekim istraživanjima, kofein može poboljšati pamćenje i logičko zaključivanje.

Neke osobe su osjetljivije na djelovanje kofeina. Trudnice mogu biti osjetljivije na kofein, jer se u njihovu tijelu zadržava dulje. Kod nekih osoba, konzumacija kofeina uzrokuje nemir, nesanicu te probavne smetnje poput žgaravice.

Što je kava bez kofeina
Kava s kofeinom i ona bez kofeina imaju brojne slične učinke budući da jedna i druga sadrže više od 1000 različitih tvari. Mnoge od ovih tvari su korisne, primjerice antioksidansi. Neke su i potencijalno štetne, primjerice one koje kod nekih osoba uzrokuju žgaravicu.

Dekofeinizirana kava zasigurno neće uzrokovati trnce, nesanicu, ubrzati rad srca ili povećati rizik od pobačaja. Isto tako, budući da ne sadrži kofein, neće utjecati na budnost ili raspoloženje. Malo je znanstvenih studija koje su proučavale utjecaj na zdravlje kave bez kofeina: zasad se smatra da može biti korisna kod dijabetesa tip II.

Ponekad se javlja zabrinutost oko metoda uklanjanja kofeina iz kave. Naime, prilikom uklanjanja kofeina iz kave u 80 % slučajeva koriste se organska otapala čiji rezidui zaostaju u kavi, a istraživanja su ukazala na potencijalno karcinogeno djelovanje ovih supstanci. Nadalje, kava bez kofeina nikada nije u potpunosti „bez kofeina“ i kiselijeg je karaktera od obične kave. Stoga nije preporučljiva osobama koja boluju od gastroezofagealnog refluksa (GERB), gastritisa i ulkusne bolesti. Ipak, stav stručnjaka je da kava bez kofeina u pravilu nema štetan učinak na zdravlje.

Kofeinska granica
Muškarci bolje podnose alkohol nego žene, ali isto ne vrijedi i za kofein. Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. dekofeiniziranoj kavi dok neki bez problema podnese velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju vrlo veliku ulogu u reakciji tijela na kofein. Kontracepcijske pilule i pušenje su bitni čimbenici; hormonalna kontracepcija usporava metabolizam kofeina pa je učinak intenzivniji, a pušači metaboliziraju kofein dvostruko brže. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan. Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Tekst objavljen u časopisu Zaposlena, br. 138

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: kava,

Komentari