U posljednje vrijeme magnezij se strelovitom brzinom popeo na ljestvici popularnih dodatka prehrani – što zbog činjenice da je esencijalan za osnovne fiziološke funkcije organizma, što zbog svoje pristupačnosti i neškodljivosti.
Neki od pozitivnih učinaka ovoga minerala su normalizacija probave, otklanjanje migrena i grčeva u mišićima, poticanje razvoja mišićno-koštanog sustava, prevencija preeklampsije u trudnica te prevencija srčanog udara.
Magnezij igra izuzetno važnu ulogu u metabolizmu, a o tome svjedoči i činjenica da je potreban za odvijanje više od 300 enzimskih reakcija u tijelu. Potreban nam je u količini od 300 do 420 mg dnevno, ovisno o dobu i spolu (muškarcima je potrebno više magnezija nego ženama).
Posebne blagodati magnezija dolaze do izražaja tijekom trudnoće. Potrebe za magnezijem tijekom trudnoće su povišene, a taj mineral ima blagotvoran utjecaj jer djeluje blago laksativno, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u listovima i može biti od koristi kod migrena. Kod žena u reproduktivnoj dobi potrebe za magnezijem iznose približno 310 mg, dok se tijekom trudnoće povisuju na 350 mg. Nedostatak magnezija u prehrani povezuje se s povećanom učestalošću konstipacije, a dodatni unos magnezija može imati blagi laksativni učinak, budući da opušta stijenku crijeva i pomaže zadržavanju vode u debelom crijevu. Osim toga, magnezij je od iznimne važnosti u trudnoći jer smanjuje rizik od prijevremenih kontrakcija uterusa te ublažava grčeve mišića, posebice grčeve u mišićima nogu koji su učestali u kasnim razdobljima trudnoće.
Studije pokazuju kako približno polovina ljudi u razvijenim zapadnim zemljama ne unosi propisane količine magnezija putem prehrane. Budući da su najbogatiji izvori magnezija sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, ne čudi što je prehrana siromašna tim mineralom, posebice uzmemo li u obzir da se tipična zapadnjački orijentirana prehrana temelji uglavnom na industrijski prerađenoj hrani i vrlo rijetko sadrži značajne količine namirnica bogatih magnezijem. U tim su situacijama posebno korisni dodaci magnezija, a osim za nadopunu prehrane i osiguravanje dobro poznatih blagotvornih učinaka, magnezij se u posljednje vrijeme razmatra u svrhu prevencije i terapije brojnih bolesti i stanja s kojima se ranije nije povezivao.
Magnezij čuva i crijeva
Nova epidemiološka studija objavljena u travanjskom broju časopisa Journal of Nutrition pokazala je kako magnezij djeluje i antikarcinogeno. Studiju su japanski znanstvenici proveli na više od 87100 ljudi prosječne dobi 57 godina, a trajala je 8 godina.
Uočeno je, doduše samo kod muških ispitanika, da svakodnevna konzumacija magnezija smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva za čak 52 %. Koncentracija aktivne tvari iznosila je više od 327 mg magnezija na dan.
Magnezijem protiv astme
Da se astma u određenom opsegu može zauzdati redovitim uzimanjem magnezija, poručuju američki znanstvenici sa Sveučilištu u Kenmore-u. Svoja su opažanja objavili u veljači u znanstvenom časopisu Journal of Asthma.
Istraživanje provedeno na 50-ak astmatičara dobi 21 do 55 godina u trajanju od 6,5 mjeseci pokazalo je značajno poboljšanje u kvaliteti života. Plućna funkcija izmjerena tzv. “peak-flow” metrom poboljšala se za 6%, a bronhi su postali za 20% otporniji na utjecaj bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne puteve), što je zajedno pridonijelo ventilaciji pluća i općem boljem osjećanju.
Za takav učinak, postignut u slučajevima blage i srednje teške astme, bilo je potrebno dodati 340 mg magnezija dnevno.
Magnezijem protiv moždanog udara
Finski su znanstvenici analizirali prehrambene navike 26 556 muških pušača prosječne starosti od 50 do 69 godina. Osim prehrambenih navika, znanstvenici su proučavali i stupanj tjelesne aktivnosti te razinu krvnog tlaka.
Nakon gotovo 14 godina istraživanja, rezultati su pokazali za 15 % manji rizik od moždanog udara u muškaraca koji su unosili najveće količine magnezija (prosječno 589 mg dnevno) u usporedbi sa muškarcima koji su unosili najmanje magnezija (373 mg dnevno).
Znanstvenici smatraju da je za pozitivno djelovanje magnezija zaslužna njegova sposobnost da smanji visoki krvni tlak što je čimbenik rizika za moždani udar.
Magnezij štiti od metaboličkog sindroma i dijabetesa
Sve više znanstvenih studija nastoji istražiti vezu magnezija i metaboličkog sindroma, s posebnim naglaskom na utjecaj magnezija na regulaciju glikemije.
Prema nedavno objavljenom istraživanju, unos magnezija može se povezati sa smanjenim rizikom za razvoj metaboličkog sindroma. Magnezij, između ostalih važnih funkcija u organizmu, igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnoga tlaka te srčanog ritma.
Istraživači sa Sveučilišta Northwestern su kroz razdoblje od 15 godina promatrali više od 4500 mlađih odraslih osoba, bilježeći njihov unos magnezija te dokumentirajući incidenciju metaboličkog sindroma.
Nakon uzimanja u obzir različitih životnih i prehrambenih varijabli, rezultati su pokazali da je kod osoba sa najvišim unosom magnezija incidencija metaboličkog sindroma najniža, dok su osobe sa najnižim unosom magnezija imale značajno veću vjerojatnost za razvoj metaboličkog sindroma.
Dodaci magnezija smanjuju upalu
Svakodnevni unos dodataka magnezija, u osoba koje ne unose dovoljno ovog minerala hranom, mogao bi smanjiti razinu upale koja dovodi do bolesti srca, navodi američko istraživanje.
Znanstvenici su pronašli da unos magnezija putem dodataka prehrani ima utjecaj na smanjenje povišenog C-reaktivnog proteina. C-reaktivni protein (CRP) je molekula koja signalizira upalu. Kronična upala može rezultirati brojnim bolestima, osobito bolestima krvožilnog sustava.
U istraživanju je utvrđeno da su osobe sa unosom magnezija manjim od preporučenog dnevnog unosa imale 40 % veću vjerojatnost povišenog CRP-a. Ovi rezultati dovode do zaključka da je suplementacija prihvatljiva alternativa za smanjenje upale u osoba koje prehranom ne zadovolje preporučeni dnevni unos za magnezij.
Magnezij za zdrave kosti adolescenata
Dodaci prehrani magnezija tijekom adolescencije, ključnog razdoblja za formiranje kostiju, značajno povećavaju gustoću kostiju i mogu smanjiti rizik od osteoporoze u kasnijem životu, navodi nedavno provedeno istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism.
U istraživanju je sudjelovalo 120 zdravih djevojčica starosti od 8 do 14 godina koje su imale dnevni unos magnezija manji od 220 mg. Djevojčice su podijeljenje u dvije skupine. Prva je skupina dnevno dobivala dodatke magnezija (300 mg) dok je druga dobivala placebo kroz razdoblje od 12 mjeseci. Nakon 12 mjeseci utvrđeno je značajno veća gustoća koštanog tkiva u kukovima djevojčica koje su dobivale dodatke u usporedbi sa placebo skupinom.
