Nove i stare spoznaje o učincima probiotika

Uloga probavnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali i istovremeno eliminirati tvari  koje su potencijalno rizične za zdravlje. Veliki dio imunološkog sustava smješten je upravo u stijenkama gastrointestinalnog sustava te u posebnoj vrsti limfnih čvorova, a naziva se limfni sustav crijeva.

Posljedice neravnoteže "dobrih" i "loših" bakterija

Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada  „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka. Kao posljedica neravnoteže sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote,  većina tjelesnih barijera postaje propusna za mikrobe, a prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz stijenku crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu barijeru krv-mozak, pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacijama pri agresivnim terapijama.

Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.  Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine.

Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju značajno promijenjenu mikrofloru kod koje su laktobacili u potpunosti eliminirani, i u slini i u stolici, dok je količina štetnih enterobakterija povećana. Ovako narušena crijevna mikroflora rezultat je kombinacije stresa te prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, a u današnje doba, navedena kombinacija je, nažalost, i sastavni dio životnoga stila velikog broja ljudi. Dodatan unos „dobrih“ bakterija, bilo hranom ili dodacima prehrani, mogao biti biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive takvim „zapadnjačkim“ stilom u gotovo sterilnom okruženju, što prema brojnim autoritetima također djeluje nepovoljno na našu mikrofloru.   

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena, s obzirom da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunološkog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje nutrijenata za mukozu, za čovjeka veliki nedostatak.

Terapija dobrim bakterijama

Još početkom 20. stoljeća predložena je terapija kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore, a uključivala je unos blagotvornih bakterija. Ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Metchnikoff, inače asistent glasovitog Louisa Pasteura, smatrao je da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine te da je to moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline.  Otada mala grupa znanstvenika i kliničara gotovo tvrdoglavo promovira bakterioterapiju. Nažalost, ova nastojanja, zbog nedostatka dokaza, neuvjerljivih i loše interpretiranih rezultata te različitih zaključaka koji su bili posljedica nedostatka tada primjenjivanih taksonomskih instrumenata, dosta dugo nisu polučila značajniji uspjeh. No, s razvojem  modernih taksonomskih tehnika, identificirano je nekoliko blagotvornih bakterija kojima je dokazano blagotvorno djelovanje kod stanja kao što su akutni gastroenteritis, proljev izazvan terapijom antibioticima i putnički proljev, atopijski dermatitis, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva i brojnih drugih bolesti i stanja.

Ove korisne bakterije koje nastanjuju intestinalni sustav čovjeka imaju brojne povoljne učinke na probavni sustav i sustavno zdravlje čovjeka, uz priznanje u vidu znanstvenih dokaza „dobile“ su i zajednički naziv - probiotičke bakterije odnosno probiotici.

Probiotici se tradicionalno unose putem fermentiranih mliječnih proizvoda, a posljednjih godina sve je učestalija primjena liofiliziranih oblika u kapsulama.