Petra Vlak

Datum objave: 18. 08. 2021.

Jedan od posljednjih  trendova u prehrani koji se pojavio unatrag nekoliko godina je nordijska prehrana, koja zapravo nije poseban novitet. Ovaj način prehrane temelji se na tradicionalnim namirnicama koje se konzumiraju u nordijskim zemljama, a prilagođena je prema Baltičkoj piramidi pravilne prehrane iz 2004. godine.

Kao što i samo ime sugerira, nordijska prehrana način je prehrane koji se temelji na tradicionalnim namirnicama nordijskih zemalja, kao što su Norveška, Danska, Švedska, Finska i Island.

Termin „nordijska prehrana“ kreirala je 2004. godine skupina nutricionista, znanstvenika i kuhara kako bi povećali svijest o rastućoj stopi prevalencije pretilosti u Zapadnom svijetu, u odnosu na zemlje sjeverne Europe gdje je stopa prevalencije pretilosti neusporedivo niža.

Uspoređujući ovaj način prehrane s tipičnom prehranom Zapadnog svijeta, nordijsku prehranu karakterizira značajno viši unos namirnica biljnog podrijetla, ribe, plodova mora te masti biljnog podrijetla, a niži unos mesa, mliječnih proizvoda, dodanog šećera i alkohola.

Prema učestalosti konzumacije namirnice dijelimo u sljedeće skupine:

  • Često se konzumira: voće (posebno bobičasto), povrće (osobito korjenasto povrće), mahunarke, krumpir, cjelovite žitarice (ječam, zob i raž), sjemenke, orašasto voće, raženi kruh, riba i morski plodovi, začinsko bilje te repičino ulje.
  • Umjereno: meso divljači, jaja, sir i fermentirani mliječni proizvodi.
  • Rijetko: ostalo crveno meso i masti životinjskog podrijetla.
  • Nikada ili gotovo nikada se konzumiraju: bezalkoholni napitci, dodani šećer, procesirano meso, brza hrana.

Poveznica nordijske i mediteranske prehrane

Nordijska prehrana zapravo je vrlo slična mediteranskom načinu prehrane. Oba režima prehrane prednost daju hrani biljnog podrijetla kao što su cjelovite žitarice, voće i korjenasto povrće, te ribi i morskim plodovima, a ograničavaju konzumaciju crvenog mesa, mliječnih proizvoda, dodanog šećera i procesirane hrane.

Osnovna razlika između ovih načina prehrane je u glavnoj masnoj jedinici koja se koristi u pojedinoj prehrani – u nordijskoj prehrani naglasak je na repičinom ulju, dok je mediteranska prehrana opće poznata po ekstra djevičanskom maslinovom ulju.

Zanimljivo, obje vrste ulja blagotvorno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila povećanjem razine „dobrog“ kolesterola (HDL), a snižavanjem razine onog „lošeg“ (LDL) kolesterola.

Blagotvorni učinci nordijske prehrane na zdravlje

Osim što ovakav način prehrane može pomoći u redukciji tjelesne mase, što potvrđuju studije, također može biti od koristi u cilju poboljšanja zdravlja cijelog organizma, te potencijalno prevenirati različite kronične bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je potvrdila kako i mediteranska i nordijska prehrana mogu smanjiti rizik od razvoja različitih vrsta karcinoma, dijabetesa tipa II te bolesti srca i krvožilnog sustava.

Studije su također potvrdile kako nordijska prehrana može smanjiti sistolički i dijastolički krvni tlak, te utjecati na normalizaciju razine kolesterola u krvi. Konkretno, rezultati studije provedene tijekom šest mjeseci 2014. godine na ispitanicima koji su pretili (prosječnog indeksa tjelesne mase 30,2 kg/m2) pokazali su kako je uvođenje nordijske prehrane utjecalo na smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka za 5,1 odnosno 3,2 mmHg, u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Druga studija koja je također provedena i objavljena u časopisu European Journal of Clinical Nutrition 2014. godine tijekom 12 tjedana pokazala je značajno smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka kod ispitanika s metaboličkim sindromom koji su pratili nordijsku prehranu.

Dodatno, nordijska prehrana vrlo je slična protuupalnoj dijeti koja se temelji na povećanom unosu voća i povrća, te nemasnim proteinima i zdravim masnoćama. Sukladno tome, rezultati istraživanja pokazali su da nordijska prehrana može smanjiti upalne procese u masnom tkivu što može smanjiti zdravstvene rizike povezane s pretilosti.

Utjecaj nordijske prehrane na okoliš

S obzirom da naglašava važnost lokalnog uzgoja namirnica te održivog načina proizvodnje, nordijska prehrana idealan je odabir načina života koji ne djeluje štetno na okoliš. Također, prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla manje zagađuje okoliš, s obzirom da se koristi manje prirodnih resursa za proizvodnju što utječe i na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Dakle, osim što ovaj način prehrane ima brojne blagotvorne učinke na zdravlje ljudi, djeluje zaštitinički i prema okolišu.

Literatura:

  • Poulsen SK, Due A, Jordy AB, Kiens B, Stark KD, Stender S, Holst C, Astrup A, Larsen TM. (2014) Health effect of the New Nordic Diet in adults with increased waist circumference: a 6-mo randomized controlled trial. Am J Clin Nutr. 99(1):35-45.
  • Uusitupa M, Hermansen K, Savolainen MJ, Schwab U, Kolehmainen M, Brader L, Mortensen LS, Cloetens L, Johansson-Persson A, Onning G, Landin-Olsson M, Herzig KH, Hukkanen J, Rosqvist F, Iggman D, Paananen J, Pulkki JK, Siloaho M, Dragsted L, Barri T, Overvad K, Bach Knudsen KE, Hedemann MS, Arner P, Dahlman I, Borge GIA, Baardseth P, Ulven SM, Gunnarsdottir I, Jonsdottir S, Thorsdottir I, Oresic M, Poutanen KS, Riserus U, Akesson B. (2013) Effects of an isocaloric healthy Nordic diet on insulin sensitivity, lipid profile and inflammation markers in metabolic syndrome – a randomized study (SYSDIET) Journal of Internal Medicine. 274; 52–66.
  • www.oecd.org/health/fitnotfat
  • Adamsson V, Reumark A, Cederholm T, Vessby B, Riserus U, Johansson G. (2012) What is a healthy Nordic diet? Foods and nutrients in the NORDIET study. Citation: Food & Nutrition Research. 56:18189 - http://dx.doi.org/10.3402/fnr.v56i0.18189
  • Brader L, Uusitupa M, Dragsted LO, Hermansen K. (2014) Effects of an isocaloric healthy Nordic diet on ambulatory blood pressure in metabolic syndrome: a randomized SYSDIET sub-study. Eur J Clin Nutr. 68(1):57-63.
Pošalji prijatelju na email

Komentari