Nedoumice o dojenju

Dojenje je najprirodniji način hranjenja djeteta: ono učvršćuje osjećajnu vezu, štiti od infekcija, ekonomično je i uvijek moguće. Neke predrasude mogu negativno utjecati na ženu i obeshrabriti ju kod prvih poteškoća.

Dojke se oštećuju
[u]TOČNO I NETOČNO[/u]
Nema nikakvog razloga za strah da će dojenje štetiti estetici grudi. Važno je, međutim, izbjeći pretjerano debljanje za vrijeme trudnoće jer povećanje volumena tijela dovodi do još većeg povećanja volumena dojki izazvanog pretjeranim nagomilavanjem masnog tkiva, što povezano s povećanjem izazvanim nadolaskom mlijeka može kod nekih žena izazvati pucanje kože koja se ne može dovoljno rastegnuti. Dojka se naime sastoji od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva, pa njezina veličina, oblik i čvrstoća ovise uglavnom o omjeru masnog i vezivnog tkiva. S prestankom dojenja (i ranije) smanjuje se količina masnog tkiva, pa što je količina tkiva bila veća, to one sada postaju obješenije i mekanije. Kod žena koje se nisu znatnije udebljale i koje nasljedno imaju više vezivnog tkiva, dojke će ostati gotovo nepromijenjene, bez obzira kako dugo dojila.

Savjet
Na građu dojke ne možemo utjecati, ali nastojte ne skupiti pretjerani višak kilograma u trudnoći. Pomoći će vam i kreme koje povećavaju elastičnost kože, da ne bi nastale strije.

Dijete se može zasititi za nekoliko minuta
[u]TOČNO[/u]
Ako je dijete pravilno i dobro prihvatilo dojku, njegova sposobnost sisanja je takva da za dvije, tri minute popije dobar dio one količine mlijeka koja mu treba. Ne postoji ipak čvrsto pravilo jer sva djeca ne sišu jednako brzo. Postoje ona koja si uzimaju duže obroke i obično ne rastu konstantno, nego “na mahove”. To ne znači da mama ne stvara dovoljno mlijeka ili da ono nije odgovarajuće kvalitete, nego jednostavno da apetit djeteta varira. Postoje čak neka kritična razdoblja kada se glad dojenog djeteta mijenja, ono traži više i češće jesti, što zna uznemiriti roditelje jer je do tada bilo sve u redu. To je obično između trećeg i četvrog tjedna života i s dva do dva i pol mjeseca. To se tumači naglim rastom djeteta pa zato i povećanim potrebama.

Savjet
Ako dijete siše par minuta pa se umori i zaspi, to nije razlog da ga se budi i prisiljava da nastavi sisati jer je očito sito. Pratiti kako raste ostaje najbolja potvrda i umirenje sumnji. U kritičnim razdobljima kada traži više, samo ga stavljajte na prsa češće (onako kako to ono zahtijeva) i najkasnije unutar 48 sati vaše će dojke proizvoditi više mlijeka pa će sve opet biti kao i prije.

Između dva podoja moraju proći dva sata
[u]NETOČNO[/u]
Ovo “pravilo” je izvedeno od dviju neutemeljenih pretpostavki: da djetetu treba toliko vremena da probavi i da toliko vremena treba da se obnovi mlijeko u dojkama. Činjenica je međutim da se majčino mlijeko probavlja praktično trenutačno, a njegovo stvaranje je konstantno. Pravilo je točno kada se radi o umjetnom mlijeku, čija je probava sporija, i tada se obično računa na razmak od tri sata.

Savjet
Mama bi trebala dojiti na zahtjev, dakle svaki put kada je dijete gladno.

Dijete ne treba buditi za obrok
[u]TOČNO[/u]
Ako jede dobro, raste koliko treba i mokri pet do šest puta na dan (što znači da uzima tekućine koliko treba i da je dobro hidrirano), nema razloga za brigu. Treba prepoznati prbe znakove gladi kod djeteta prije nego počne plakati. Glad dijete pokazuje na sljedeći način: budi se, okreće glavicu kao da nešto traži, pokreti ručicama i nožicama su sve brži, privlači ruke ustima, “mljacka” jezikom i počinje se glasati sve glasnije. Ako na to ne reagirate, sljedeća faza je plač.

Savjet
U prvim danima razmaci od obroka do obroka su kratki, nekada i manji od dva sata, no kako mlijeko nadolazi, tako dijete stvara i svoj novi ritam i ne treba ga buditi za obrok. Izuzetak su djeca ranije rođena, koja su i veći pospanci, te djeca manje težine, koja trebaju što prije nadoknaditi težinu. Takvu djecu treba buditi svaka tri sata, a nekad ih se može nahraniti i bez buđenja, u spavanju.

Ne smijete od sebe napraviti dudu varalicu za dijete
[u]TOČNO I NETOČNO[/u]
Dijete ne siše samo da bi se nahranilo, nego nekada ima potrebu ostati duže uz vas i tada drži u ustima bradavicu kao dudu varalicu, ili da se utješi ili da se igra. Mama koja već dobro poznaje svoj dijete znat će što mu je potrebno.

Savjet
Ako mama ima vremena i može priuštiti djetetu još koji trenutak maženja, neka to učini, ali to ne treba shvatiti kao obvezu.

Ako je majka umorna ili jede malo, mlijeko joj nije dobro
[u]NETOČNO[/u]
Ovo mišljenje nema nikakvog smisla. Mnoga su istraživanja pokazala da čak i žene pod stresom ili na samoj granici neishranjenosti mogu uspješno dojiti svoje dijete. Istina je ipak da pod nekim uvjetima, kao što su fizički napori, može doći do pada sadržaja željeza i vitamina, osobito ako ih je pred kraj trudnoće dobivala malo.

Savjet
Mlada mama se ne bi trebala pretjerano brinuti za kvalitetu svog mlijeka; ako dijete ne dobiva dovoljno na težini, prije će to biti posljedica nepravilnog dojenja ili nekog zdravstvenog problema, koji će utvrditi pedijatar.

Stvara se isključiva povezanost majke i djeteta
[u]NETOČNO[/u]
Mama je prva osoba s kojom dijete stvara emocionalnu vezu. To ipak ne znači da ono svoje emocije veže samo uz nju. Dojenje djetetu pruža sigurnost, a time mu pomaže i da ostvaruje kontakt s vanjskim svijetom spontano i s pouzdanjem. I drugi članovi obitelji neobično su važni za normalan psihički i motorički razvoj djeteta, svaki na svoj način i ne nužno u vrijeme obroka. Osim hrane, tu su maženje, igre, uspavanke, kupanje. Za sve njih dijete ima dovoljno i emocija i vremena.

Savjet
Dojenje je intiman trenutak za majku i dijete i ne smije ih se smetati. Ostali članovi obitelji mogu se brinuti za dijete i stvarati emocionalno toplu sredinu u drugim prigodama tijekom dana.

S dojenjem se može nastaviti i nakon dolaska menstruacije
[u]TOČNO[/u]
Iako se može dogoditi da se količina mlijeka smanji prije menstruacije, s dojenjem se može normalno nastaviti, možda s kojim podojem više. Neka djeca odbijaju mlijeko u doba menstruacije, možda zato što je slanije, ali se taj problem obično rješava sam od sebe, bez poteškoća.

Savjet
Majka se ne bi smjela dati impresionirati eventualnim odbijanjem djeteta da siše za vrijeme menstruacije. Ako uporno odbija, nahranite ga vašim prije izdojenim mlijekom ili sada izdojeno mlijeko pomiješajte s prije izdojenim i problem će za dva-dva biti riješen.

Smanjuje opasnost od debljine
[u]TOČNO[/u]
Prema mnogim istraživanjima, sama činjenica da dijete samo određuje kada će i koliko jesti znači da dojenje pomaže stvaranju sposobnosti samokontrole, jedanput stečena, ostaje i u budućnosti.

Savjet
Dobro je poštivati ritam svog djeteta i hraniti ga kada ono to traži bez prsiljavanja da jede, samo zato što imamo utisak da nije dovoljno jelo. Ovo je posebno važno u razdoblju odbijanja od prsiju, kako bi pretjerano nutkanje raznih mliječnih proizvoda moglo dovesti do prevelikog unosa hrane i time do pretilosti.

S dojenjem valja prestati ako se pojave ragade ili kod zastoja mlijeka
[u]NETOČNO[/u]
Ako se zbog zastoja mlijeka ili ragada prekine dojenje, situacija se može samo dodatno zakomplicirati jer se dojka neće isprazniti.

Savjet
Ne treba prekidati dojenje, nego treba riješiti problem, ako treba uz pomoć pedijatra, patronažne sestre ili neke mame s iskustvom. Osnovno je da kod zastoja mlijeka u dojci, dojku treba ručno izmasirati i izdojiti (u tome pomaže i topla kupka ili izdajanje pod toplim oblozima ili pod tušem tople vode). U slučaju ragada (oštećenja bradavica) treba promijeniti položaj djeteta na prsima, postaviti dijete prvo na stranu s manje oštećenom bradavicom ili zdravom, a nakon desetak minuta premjestiti ga na “bolesnu” stranu. Ako je početak dojenja jako bolan, pomaće kratko “anestezirati” bradavicu trljanjem kockicom leda. Oštećenu bradavicu nakon hranjenja premazati s par kapi izdojenog mlijeka i ostaviti da se mlijeko osuši, čime se stvara zaštitni film, kako ne bi došlo do infekcije.

Autor: Prim. dr. Nevena Letica-Protega, pedijatrica

Tekst preuzet iz časopisa [url="http://www.bebe.hr/"]Bebe[/url], rujan 2013.