Nedostatak omega - 3 masnih kiselina je "skorbut našeg vremena"

Njihovo se osnovno djelovanje odnosi na zaštitu srca i krvnih žila sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.  Glavni prehrambeni izvori omega - 3 masnih kiselina su plava riba (srdela, skuša, tuna, inćuni) te riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi. Funkcionalna hrana i dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje ili ulje repice vrijedan su izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka. Posebno su cijenjeni proizvodi koji sadrže dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline – eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA). 

Često se spominje kako je nedostatak omega - 3 masnih kiselina „skorbut našega vremena” jer se tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija omega - 3 masnih kiselina smanjila za 80 %, a unos omega - 6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto.

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se na  povećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).  

Prosječni unos omega-3 masnih kiselina (EPA+DHA) u populaciji s tzv. zapadnjačkim načinom prehrane iznosi oko 0.15 g dnevno, što je znatno ispod preporučene razine. Prema stavu EFSA-a, preporučeni dnevni unos ALA iznosi 2 g, a dnevni unos EPA i DHA trebao bi dosezati 250 mg/dan kako bi se postigli poželjni učinci za kardiovaskularno zdravlje.

Porijeklo i izvori omega-3 masnih kiselina

Namirnice biljnog porijekla bogate omega-3 masnim kiselinama uključuju lanene sjemenke i njihovo ulje, orašaste plodove te ulje soje i repice. Glavna omega-3 masna kiselina prisutna u njima je alfa linolenska kiselina (ALA). Međutim, ALA se mora konvertirati u svoje dugolančane derivate, eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA), a za to su potrebne adekvatne razine tjelesnih enzima (elongaza i desaturaza) koje služe i u metabolizmu omega-6 masnih kiselina. Ljudski organizam ima ograničenu metaboličku sposobnost konverzije ALA u EPA i DHA i ta je pretvorba često spora te ne zadovoljava potrebe organizma na tim masnim kiselinama. Posljedično, namirnice biljnog porijekla često ne osiguravaju dovoljne količine DHA za optimalan razvoj i funkcioniranje mozga.

Među raznim sjemenkama koje se sve više uključuju u modernu prehranu, posebno se ističu chia sjemenke i sjemenke lana jer su iznimno su bogati izvori omega-3 masnih kiselina. Primjerice 30 g chia sjemenki sadrži čak 5 g omega-3, dok 30 g sjemenki lana sadrži približno 4,7 g omega-3 masnih kiselina. U novije vrijeme pojavljuju se sjemenke i ulje industrijske konoplje, također iznimno bogati izvori omega-3 masnih kiselina. 

Ipak, riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA. Primjerice, posebno masne ribe poput haringe, lososa, inćuna ili skuše mogu u 100 g sadržavati i više od 1 g omega-3 kao EPA+DHA. Nadalje, budući da kokoši mogu konvertirati ALA iz biljaka u DHA, jaja sadrže ovu dugolančanu višestruko nezasićenu masnu kiselinu. Količina DHA sadržana u jajima ovisi o prehrani kokoši, pa se jaja nesilica hranjenih posebnim premiksima u konačnici mogu označiti kao jaja bogata omega-3 masnim kiselinama. 

Tržište dodataka prehrani koji sadrže prirodne izvore omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast te se razvijaju nove i bolje formulacije, sa sve većim koncentracijama EPA i DHA. Ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti, a sve veću pažnju privlači ulje krila.

Kril je sitni morski račić, najveće relativne biomase od svih postojećih mnogostaničnih organizama, koji većinom služi kao hrana ribama, pticama i posebice kitovima, a obitava u vrlo hladnim vodama Atlantika.

Preživljenje u tako hladnom okruženju duguju visokom udjelu dugolančanih, višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući EPA i DHA koje su vezane u njihovim staničnim membranama za fosfolipide. Studije provedene na ljudima i životinjama pokazale su da su omega-3 masne kiseline vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krila, imaju značajno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina. Ujedno je ulje krila prirodno bogato brojnim antioksidansima.

Osnovni izazovi pri kreiranju modernih proizvoda s omega-3 masnim kiselinama je dobiti što pročišćeniju i što koncentriraniju supstancu visoke učinkovitosti koja ujedno nema miris i okus koji podsjećaju na ribu. Stoga se danas proizvode moderni pripravci, posebice oni namijenjeni djeci s voćnim okusima, u tekućem obliku ili kao bomboni za žvakanje. Također, kao izvor omega-3 masnih kiselina posebno su zanimljive alge, a takve supstance prikladne su i za vegetarijance. 

Interes potrošača za prehrambenim proizvodima povećane nutritivne vrijednosti vlada još od 90-tih godina proteklog stoljeća što je i dovelo do neprekinutog rasta tržišta hrane obogaćene omega-3 masnim kiselinama, posebice ribljim uljem. Hrana obogaćena omega-3 masnim kiselina koja je trenutno prisutna na tržištu uključuje: proizvode od mesa i peradi, krušne i pekarske proizvode, namaze, jaja i proizvode od jaja, mlijeko i mliječne proizvode, sokove i bezalkoholna pića.

Tekst je objavljen u časopisu Adiva Plus