Kada bismo morali izdvojiti deset najznačajnijih otkrića u nutricionizmu tijekom protekle godine, pred nama bi stajao vrlo težak zadatak, odnosno selekcija koju je gotovo nemoguće učiniti bez da se pritom ne zanemari velik broj otkrića koja – naizgled neznačajna, kroz određeni period mogu sa sobom donijeti niz preokreta u nutricionističkom svijetu.
Bilo da je riječ o tehnološkom napretku u uzgoju usjeva, njihovom čuvanju i postupcima prerade i pripreme, bilo da se radi o mikronutrijentima i njihovoj svakodnevnoj konzumaciji te potencijalnom zdravstvenom benefitu pri ciljanoj primjeni, kontinuirano smo svjedočili novostima, otkrićima i vrhunskim znanstvenim idejama. Jedan je dio i ostao samo ideja odnosno koncept, neki su izumi našli svakodnevnu primjenu, a jedan dio još čeka na svoju realizaciju odnosno komercijalizaciju.
Uz pomoć crva do većeg prinosa
S obzirom na sve mnogoljudniju svjetsku populaciju te povećane potrebe za hranom, već se nekoliko godina traga za idealnim rješenjem. Često se primjenjuju suboptimalne metode a nerijetko se traže i kompromisni izlazi. Svjedoci smo rapidnog razvoja genetski modificirane hrane koja često biva napadnuta, okrivljavana za pojavu raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti, iako istovremeno osigurava dovoljne količine za sve te smanjuje glad na globalnoj razini. Švicarski su znanstvenici otkrili potpuno prirodno, organsko oružje protiv nametnika na usjevima (naročito kukuruznim): crva koji – privučen beta-kariofilenom (kemijskom tvari iz same biljke) – uništava najčešćeg nametnika (Diabrotica virgifera) hraneći se njime. Time su usjevi pošteđeni od tretiranja agresivnim i škodljivim herbicidima i pesticidima, a istovremeno su osigurani i veći prinosi.
Činjenica da transportna mreža funkcionira savršeno te da je – pogotovo u razvijenim zemljama – gotovo u svakom trenutku dostupna većina voća i povrća, neovisno o sezoni i podneblju, neosporiva je. Njemački znanstvenici su proizveli nutraREV sustav koji koristeći istovremeno mikrovalove i vakuum tehnologiju isušuje proizvode na način koji čuva njihova originalna svojstva te omogućuje cjelogodišnje uživanje u punoći okusa, mirisa i boje proizvoda.
Tijekom 2009. godine u Europi i svijetu aktivno su se istraživali blagotvorni učinci stevije (biljka Stevia Rebaudiana čije se lišće u raznim oblicima koristi kao zaslađivač i do 300 puta slađi od šećera) odnosno utjecaj konzumacije na zdravlje. S obzirom da se stevija – osim kao idealan niskokalorijski, termostabilni, potpuno prirodni zaslađivač – pokazala i kao antihipertenziv, antiseptik, hipolipemik (snizuje razinu kolesterola u krvi), regulator glikemije (razine šećera u krvi), antikarcinogen i stimulans procesa cijeljenja, razumljivi su napori da ste u što većem opsegu popularizira, komercijalizira i istisne nekonkurentne proizvode.
Uvijek aktualan vitamin C
Budući da je gotovo cijela 2009. bila u znaku svinjske gripe i da su mediji bili zatrpani reklamama s farmaceutskim pripravcima, savjetima o imuno-stimulatorima, upozorenjima na rizične situacije i okolnosti, istraživanje o C vitaminu kao univerzalnom „lijeku“ došlo je kao melem na ranu. Općepoznat, jeftin, lako nabavljiv i bez negativnih konotacija, C vitamin se pokazao kao idealan suplement za prevenciju razvoja kako ostalih infekcija – tako i gripe. Istraživanja tvrde kako svakodnevna konzumacija 2 grama vitamina C (u bilo kojem obliku) osim što sprječava njezin nastanak, skraćuje tijek nastale viroze te smanjuje rizik od nastanka komplikacija.
Otkriće španjolskih znanstvenika da polifenoli i višestruko nezasićene masne kiseline potiču neurogenezu – proces razvoja novih živčanih stanica, za koji se godinama sumnjalo da li je uopće moguć – oduševilo je pojedince predisponirane (ili sa već nastalim) demencijama ali i široku populaciju, te pozicioniralo namirnice bogate ovim bioaktivnim spojevima visoko na nutricionističke ljestvice.
Vijest da redovit unos omega-3 masnih kiselina tijekom života može odgoditi, spriječiti, a u određenom stupnju i zaliječiti makularnu degeneraciju (propadanje žute pjege), donijela je nadu desetcima tisuća ljudi. Redovitom konzumacijom omega-3 masnih dugolančanih kiselina, posebice dokosaheksenoične (DHA), koje imaju važnu ulogu u izgradnji i održavanju funkcije živčanih stanica mrežnice smanjuje se koncentracija pro-upalnih molekula, a povisuje razina «dobronamjernih., te smanjuje rizik i progresija bolesti za čak 35%.
Svestrani zeleni čaj
Zeleni čaj koji zbog niza blagotvornih učinaka na zdravlje već godinama slovi kao „čarobni napitak“ prošle je godine dobio još jedan atribut: hepatoprotektivni. Redovita konzumacija antioksidansima bogatog zelenog čaja štiti jetrene stanice od oksidativnog stresa i posljedičnog nakupljanja kolagenih vlakana. S obzirom na sve češću pojavu tzv. masne jetre, na široko rasprostranjenu pojavu redovite konzumacije većih količina alkohola te na izloženost štetnim okolišnim čimbenicima (kemijskim spojevima i dr), otkriće da se ciroza jetre može djelomično prevenirati konzumacijom nekoliko šalica zelenog čaja dnevno definitivno ohrabruje.
Rizik od osteoporoze, jedne od „pošasti“ modernog doba koja zahvaća sve više žena (ali i muškaraca) može se reducirati redovitom konzumacijom lanenog ulja.
Sfingadieni, lipidne molekule iz soje, preveniraju nastanak i jačaju terapijski učinak karcinoma debelog crijeva.
I još desetci zanimljivih novosti prezentirani su nam u proteklih godinu dana. Neke od njih ostale su tek objave zanimljivih istraživanja, neke su prilično podigle prašinu i zaintrigirale proizvođače, neke su pobijene protu-studijama, a neke se još razvijaju pa njihov nastavak očekujemo i u ovoj godini.
Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med.
Vitamini.hr