Petra Pejnović

Datum objave: 20. 09. 2018.

Okruglo meko pecivo sa sjemenkama sezama, list hrskave zelene salate, kolutić ljubičastog luka, kriška svježe rajčice, sočan umak, a između svega toga dobar komad mljevenog mesa osnova su jednog od najpopularnijih jela u svijetu, ali i kod nas. No, može li taj popularni sendvič biti dostojna zamjena uravnoteženom obroku?

Kako bi pokušali odgovoriti na to pitanje, najbolje da zavirimo u zanimljivu povijest razvoja same ideje burgera.

Zanimljiva je činjenica da su već Egipćani uživali u mljevenom mesu, koje se već tada počinje oblikovati u nama poznati oblik okruglice.

Velik doprinos razvoju današnjeg fenomena hamburgera imaju i Mongoli, koji su zaslužni i za širenje tradicije pripreme i konzumacije mljevenog mesa diljem Europe.

Oni su naime, tijekom svojih dugotrajnih vojnih pohoda pohranjivali sirovo meso ispod sedla konja, koje se tijekom jahanja na taj način omekšavala te usitnjavala. 

Moderni hamburger kakvog danas poznajemo, dizajnirao je kuhar Walter Anderson 1916. godine. Tijekom narednih desteljeća popularnost ovog jednostavnog obroka strelovito raste, a vrhunac dostiže 40-ih godina prošlog stoljeća kada su braća Mc Donald otvorili prvi burger bar.

Fenomen popularne brze hrane nije zaobišao niti nas. Na mala vrata, burgeri su se ušuljali i u Zagreb, gdje se još od 1986. godine njeguje trend gurmanskih burgera

Pritom ne govorimo o hamburgerima „s pokretne trake“, koji su i kod nas prisutni već godinama, već o dobro pripremljenim, domaćim, visokokvalitetnim burgerima koji se u većini slučajeva poslužuju uz ručno rezane krumpiriće i sve bolju ponudu craft piva

Birani domaći sastojci

Upravo takvi, burgeri od vrhunskih sastojaka provjerene kvalitete i podrijetla prisutni su na ovogodišnjem trećem po redu Zagreb Burger festivala. Gotovo svi sudionici ovogodišnjeg festivala potrebne namirnice za svoje nikad posebnije kreacije nabavljaju od različitih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvatske.

Tako junetina dolazi iz Slavonije, panceta iz šibenskog zaleđa, domaći batat za hrskavi čips iz doline Neretve, a vrganje i lisičarke, koje su naše svoje mjesto u neobičnom burgeru od divljači, beru sami. 

No, vratimo se prvom pitanju, odnosno sposobnosti burgera da zamijeni cjeloviti, nutricionistički uravnoteženi obrok. Kako bi odgovorili na to pitanje, potrebno je takav jedan kompleksan sustav kao što je burger, raščlaniti na njegove glavne sastojke. 

Burger, odnosno netipična deblja pljeskavica najčešće se radi od junećeg mesa, točnije od junećeg vrata koji ima idealan omjer mišićnog i masnog tkiva koje je zaduženo za sočnost. Prosječna energetska vrijednost jednog burgera je 310 kcal, te je važan izvor proteina. Osim junećeg, može se koristiti i meso divljači (srnetine i jelena lopatara), kao što je slučaj burgera „Divlji Đuro“ koji se predstavio ove godine. Isto tako, ove godine predstavljena su i dva burgera od janjećeg mesa, u vrlo zanimljivim kombinacijama sa humusom, odnosno coleslaw salatom i mentom u kućici „50 A burger & champagne bar“ te „The Garden bar & kitchen“.

Također, maštovitost je ove godine zabilježena i u načinu obrade i pripreme mesa kao što je odležavanje mesa u teranu. Prvi takav burger „Teran B“ predstavili su u kućici „Mason burgers and stuff“. Odležavanjem u crvenom vinu povećava se antioksidativna vrijednost komada mesa, prilikom čega dolazi do obogaćivanja brojnim polifenolima i antioksidansima koji se u tom vinu nalaze. Prvenstveno govorimo o resveratrolu kojem su dodijeljeni brojni blagotvoni učinci – kardioprotektivni, antikarcinogeni, protuupalni te antioksidativni. Dakle osim okusa, teran ovom burgeru daje i dodatnu nutritivnu vrijednost i ujedno štiti od nastanka štetnih spojeva tijekom pečenja mesa na grillu. 

Najčešće je zastupljeno bijelo, ali u posljednje vrijeme popularne su različite šarene verzije peciva, obojene prirodnim bojilima kao što su prah špinata, cikle ili sipino crnilo. Njihova prosječna vrijednost je oko 150 kcal, a pretežni su izvor ugljikohidrata. 

Uobičajeni dodaci burgerima su svježa rajčica, zelena salata te ljubičasti luk, no sudionici Zagreb Burger festivala pokazali su veliku maštovitost u odabiru novih dodataka, kao što su guacamole, humus, namaz od vrganja i lisičarki, crni i bijeli tartufi, kozji sir, namaz od poriluka, coleslaw s grčkim jogurtom i mentom, krema od lješnjaka, mozzarella od bivoljeg mlijeka, čips ili kompot od luka, baba ganoush, te brojni brojni drugi. 

Svaki od ovih dodataka obogaćuje burger različitim nutrijentima koji imaju pregršt dokazanih blagotvornih učinaka na naš organizam.

Počevši od guacamolea, odnosno namaza od avokada koji je bogati izvor nezasićenih masnih kiselina, preko baba ganousha ili namaza od pečenih patlidžana koji su izvrstan izvor prehrambenih vlakana. Također, namirnice poput tartufa ili svježih lisičarki izrazito su cijenjene s obzirom da im je sezona kratka, zbog čega su nedostupni za široku potrošnju. 

Stoga pokušajte odabrati idealan dodatak vašem burgeru, koji u potpunosti može zamijeniti uravnoteženi obrok. Odaberite neobične dodatke koji će obogatiti burger okusom, ali koji će donijeti i cijeli niz nutrijenata koji mogu imati blagotvorno djelovanje na vaš cijeli organizam. 

Isprobajte jedan od 70 različitih burgera na Zagreb Burger festivalu koji traje do 23.9. na Strossmayerovom trgu, te zamijenite jedan od svojih obroka najneobičnijom kombinacijom sočnog janjećeg, junećeg ili mesa divljači, različitih umaka, salata te ostalih nutritivno vrijednih komponenti.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: burger, burger fest, obrok,

Komentari