Vitaminoteka

Datum objave: 02. 12. 2019.

Kada govorimo o zabranjenim morskim vrstama, sigurno vam prvo na pamet padaju prstaci. Međutim, uz prstace postoji još nekoliko pripadnika morskog svijeta koji ne bi trebali zaplivati na našim tanjurima.

Prstaci (Litopaga litophaga)

Prstaci su strogo zaštićena vrsta školjkaša, valjkastog duguljastog oblika glatkih ljuštura. Žive u hridima gdje buše udubljenja pomoću kiseline koje otapaju stijenu. Rastu izuzetno sporo, pa se ne mogu usporediti s niti jednom vrstom u Jadranu. Procijenjeno je kako je potrebno 10 godina kako bi školjka narasla jedan centimetar. S obzirom da je nemoguće izvaditi prstac iz bušotine koju je školjka sama napravila bez razbijanja, izlovom prstaca uništavaju se velike površine obale. Uništavanjem kamenitih površina gdje su prstaci rasli dugi niz godina, uništavaju se i staništa ostalih vrsta koje žive na tom području, što može biti uzrokom nepovratnog uništenja izgleda stjenovite obale te nestanka cijele vrste. Stoga je 1995. godine na snagu stupio zakon kojim se zabranjuje izlov i prodaja prstaca na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Iako cijenjeni u gastronomskom svijetu, prstace nemojte kupiti na tržnici ili prihvatiti u restoranu jer time doprinosite uništavanju naše predivne obale, ali i kršite zakon.

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Iako ju možemo pronaći kao ukras u brojim konobama diljem naše obale, periska je strogo zaštićena jadranska vrsta. Endemska je vrsta u Sredozemlju, a rasprostranjena je u cijelom Jadranu. Najveći je školjkaš u Jadranu, koji za razliku od većine školjkaša raste uspravno. Periska se hrani fitoplanktonima, a i služi kao veliki filter kroz koji dnevno može proći i do 2000 litara. Proizvodi i bisere, a mnogi ljudi ne znaju kako je meso periske jestivo. Bilo za rižoto ili za ukras, nemojte loviti periske, mogli bi dobiti kaznu i do nekoliko tisuća kuna.

Drozd (labrus viridis)

Bimba, lenica, čvrljak, civela i lenača samo su neki od naziva za drozd, jedinu ribu u Jadranu koja je zaštićena zakonom koji propisuje trajni lovostaj. Glavni razlog odluke o trajnoj zabrani izlova ove vrste je njezina izuzetna rijetkost u Jadranu, te se smatra kako će se zabranom ulova doprinijeti njenoj revitalizaciji.

Drozd dolazi iz porodice usnača ili Labridae, pa je slična izgledom kao i ostale ribe iz njegovog roda. Duguljastog je oblika, a tijelo i rep su lagano zaobljeni. Zelene su boje, s bijelim pjegicama. Plahe je naravi, a hrani se rakovima i manjim ribama.

Ostatak teksta pročitajte na službenoj stranici projekta Riba Hrvatske - jedi što vrijedi.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Riba Hrvatske, riba,

Komentari