PROTIV NERVOZOM UZROKOVANIH TEGOBA

Matičnjak – melem s mirisom limuna

Mirja Zupčić

Datum objave: 29. 08. 2018.

Biljka matičnjak ili melisa lat. naziva Melissa officinalis je jedna od najčešće korištenih biljaka na području Europe i Mediterana.

Botanički pripada porodici usnjača Lamiaceae poput paprene metvice kojoj je naizgled vrlo slična. Radi se o trajnici koja naraste do visine između 30 i 90 cm. Često je samonikla, no može se i uzgajati. Oštećeno lišće otpušta snažan miris limuna zbog čega se na engleskom jeziku naziva lemon balm ili limunasti melem.

Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom. U narodnoj medicini list matičnjak se koristi za vanjsku i unutarnju primjenu. Od lista matičnjaka se priprema aromatični čaj, alkoholna tinktura odnosno rakija s matičnjakom, a može se koristiti i kao začin u pripremi salata, umaka, juha i drugih jela. Za vanjsku primjenu mogu se pripremati kupelji koje se ulijevaju u kadu za kupanje.

Sastav

U svom kemijskom sastavu list matičnjaka krije malu količinu eteričnog ulja, no njegova snaga leži u sadržaju derivata kafeinske kiseline, najviše ružmarinske kiseline po kojoj je matičnjak i prepoznatljiv. Kada se unese u organizam, ružmarinska kiselina se lako apsorbira u probavnom sustavu. Studija objavljena 2009. godine u časopisu Phytotherapy Research pokazala je kako ružmarinska kiselina djeluje kao snažan inhibitor enzima GABA transaminaze. Naime, manja količina aktivnog enzima u organizmu rezultira s višom koncentracijom neurotransmitera naziva GABA koji posjeduje sedativno odnosno umirujuće djelovanje.  U matičnjaku se nalaze još i triterpeni poput ursolične kiseline koja s ružmarinskom kiselinom djeluje sinergijski te drugi polifenolni spojevi od kojih je najvažniji luteolin.

Matičnjak i stres

Matičnjaku se pripisuju umirujuća svojstva poput anksiolitičkih i spazmolitičkih te sposobnost smanjenja stresa.  Pilot studija iz 2011. godine objavljena u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism je pokazala kako unos matičnjaka u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg može poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje i smanjiti intenzitet trenutnog napada tjeskobe.

Dvije randomizirane kontrolirane studije koje su mjerile učinak unosa matičnjaka na smanjenje stresa induciranog u laboratorijskim uvjetima također su dobile pozitivne rezultate. Dok je jedna studija ispitivala učinak samo matičnjaka, druga je ispitivala anksiolitički utjecaj matičnjaka u kombinaciji s valerijanom.  Oba su istraživanja pokazala kako unos matičnjaka u jednoj dozi neposredno prije izlaganja stresu može pomoći smanjiti osjećaj tjeskobe. No matičnjak može biti od koristi i kada se uzima tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako je pokazala studija objavljena 2011. godine u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism.Ispitanici su u navedenom istraživanju unosili matičnjak u obliku dodatka prehrani dva puta dnevno tijekom 15 dana. Rezultati uzimanja matičnjaka na dulje staze su doveli do smanjenja poteškoća s apetitom za oko 33 %, emocionalne nestabilnosti za oko 7 %, umora 18 %, osjećaja krivnje 15 % i osjećaja manje vrijednosti za 18 % te smanjenje psihosomatskih tegoba za oko 30 %.

Pomoć kod nesanice

Stres i nesanica zajedno čine dio začaranog kruga. Stres je jedan od aktivatora pojave nesanice, međutim kako nesanica postaje ozbiljnija, a njezina pojava kronična, tako i sama nesanica postaje izvor stresa.

Zavirimo li u priručnike koji opisuju biljne vrste tradicionalno korištene u liječenju različitih stanja, naići ćemo na preporuku primjene matičnjaka kod pretjerano nervoznih ljudi koji se navečer ne mogu smiriti i dugo se prevrću po postelji te imaju problema s utonućem u san.

Nekoliko je studija ispitivalo utjecaj unosa matičnjaka u obliku dodatka prehrani kod osoba s problemima s nesanicom. Studija objavljena 2011. godine u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism u kojoj su sudjelovali ispitanici s blagim do umjereno jakim opterećenjem stresa i tjeskobe te poremećajem spavanja pokazala je kako su ispitanici bolje spavali uz matičnjak. Nakon 15 dana unosa matičnjaka u obliku dodatka prehrani kod ispitanika je došlo do smanjenja nesanice uzrokovane tjeskobom za oko 42 %.

Da matičnjak ima povoljno djelovanje kada je u pitanju nesanica, poglavito kada se kombinira s biljkom valerijanom pokazala je multicentrična studija iz 1999. godine objavljena u časopisu Fitoterapia. U skupini ispitanika koja je tijekom 30 dana unosila kombinaciju matičnjaka u količini od 80 mg i valerijane u količini od 120 mg, zabilježeno je 33 %-tno poboljšanje kvalitete sna, dok je u skupini koja je unosila placebo zabilježeno poboljšanje kvalitete sna od 9 %. Ono što je važno naglasiti je da su ispitanici pripravak na bazi matičnjaka i valerijane izvrsno podnosili, a značajne nuspojave nisu zabilježene.

Literatura:

  • Fecka I, Turek S. Determination of water-soluble polyphenolic compounds in commercial herbal teas from Lamiaceae: peppermint, melissa, and sage. J Agric Food Chem. 2007. 26;55(26):10908-17.
  • Awad R, Muhammad A, Durst T, Trudeau VL, Arnason JT. Bioassay-guided fractionation of lemon balm (Melissa officinalis L.) using an in vitro measure of GABA transaminase activity. Phytother Res. 2009;23:1075–1081.
  • Heitz A, et al. Luteolin 3'-glucuronide, the major flavonoid from Melissa officinalis subsp. officinalis. Fitoterapia. 2000. 71(2):201-202.
  • Feliu-Hemmelmann, K., Monsalve, F., Rivera, C., Melissa officinalis and Passiflora caerulea infusion as physiological stress decreaser. Int J Clin Exp Med. 2013; 6(6): 444–451.
  • Cases J, Ibarra A, Feuillere N, Roller M, Sukkar SG. Pilot trial of Melissa officinalis L. leaf extract in the treatment of volunteers suffering from mild-to-moderate anxiety disorders and sleep disturbances. Med J Nutrition Metab. 2011;4:211–218.
  • Kennedy DO, Little W, Scholey AB. Attenuation of laboratory-induced stress in humans after acute administration of Melissa officinalis (Lemon Balm) Psychosom Med. 2004;66:607–613.
  • Kennedy DO, Little W, Haskell CF, Scholey AB. Anxiolytic effects of a combination of Melissa officinalis and Valeriana officinalis during laboratory induced stress. Phytother Res. 2006;20:96–102.
  • Cases J, et al. Pilot trial of Melissa officinalis L. leaf extract in the treatment of volunteers suffering from mild-to-moderate anxiety disorders and sleep disturbances. Med J Nutrition Metab. 2011. 4(3):211-218.
  • Cerny, A., Schmid, K. Tolerability and efficacy of valerian/lemon balm in healthy volunteers (a double-blind, placebo-controlled, multicentre study). Fitoterapia. 1999. 70:221-228.
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: ljekovito bilje, Matičnjak, nesanica, stres,

Komentari