Darija Vranešić Bender

Datum objave: 20. 09. 2016.

Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa, nesanice i opuštanje.

Dodaci prehrani te biljni pripravci i lijekovi koji se učestalo koriste su melatonin, valerijana (odoljen), matičnjak (melisa), pasiflora i hmelj. Primjenjuju se i čajevi i pripravci od gospine trave, kamilice, lipe, lavande i majčine dušice. Svim tim pripravcima zajedničko je opuštajuće djelovanje i olakšavanje utonuća u san.

Melatonin je hormon koji utječe na regulaciju budnosti i sna, odnosno služi kao „unutrašnji sat“. Prirodno ga proizvodi epifiza, malena žlijezda veličine graška smještena u sredini mozga. Osim utjecaja na san, melatonin posjeduje i antioksidativno djelovanje, a koristi se i kao provjerena i tražena anti-aging supstanca. Posljedica povećanja razine melatonina u krvi je pospanost i s vremenom utonuće u san. Razina melatonina ostaje povišena tijekom cijele noći, otprilike 12 sati i sa zrakama sunca polako se snizuje signalizirajući vrijeme za buđenje. Zbog svoje noćne aktivnosti, melatonin se ponekad naziva „Drakulom hormona“. Količina proizvedenog melatonina osim o individualnim razlikama, uvelike ovisi dobi. Djeca tako proizvode znatno više melatonina nego odrasli, a sa starošću količina izlučenog hormona se smanjuje, stoga se nadomjestak melatonina često primjenjuje u osoba starije dobi, te kod otklanjanja posljedica jet-laga kod prekooceanskih letova.

Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom. Zavirimo li u priručnike koji opisuju biljne vrste tradicionalno korištene u liječenju različitih stanja, naići ćemo na preporuku primjene matičnjaka kod pretjerano nervoznih ljudi koji se navečer ne mogu smiriti i dugo se prevrću po postelji te imaju problema s utonućem u san. Nekoliko novijih studija također je pokazalo učinkovitost primjene matičnjaka u obliku dodatka prehrani kod osoba s nesanicom.

Valerijana je još jedna ljekovita biljka koja pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ sa užurbanom svakodnevnicom. Klinički je dokazano da valerijana pomaže usnivanje i održavanje normalne kvalitete sna. Pripravci valerijane dostupni su u raznim oblicima, među ostalim i u obliku vodeno-alkoholnih ekstrakata. Prema dostupnim istraživanjima, uspavljujuće djelovanje postiže se uzimanjem 400-900 mg ekstrakta valerijane sat do dva prije spavanja. Eventualne nuspojave su rijetke i uključuju glavobolju i probavne tegobe. Valerijana također može blago sniziti krvni tlak. Zbog sedativnog djelovanja, pripravke valerijane nije preporučljivo uzimati sat do dva prije upravljanja vozilima. Također, valja izbjegavati istovremenu primjenu alkohola i biljke jer alkohol pojačava učinak djelovanja.

Hmelj ima umirujuće i uspavljujuće djelovanje. Dobar je kao pomoć u rješavanju povremenih nesanica izazvanih napetošću ili kod nemira, problema s probavom i glavobolja uzrokovanih tjeskobom ili sličnim stanjima. Posjeduje blagi sedativni učinak, učinkovit je kod nesanice i ublažava palpitacije srca i pretjeranu nervozu. Pivo kojemu se hmelj dodaje zbog blago pikantne i gorkaste arome, ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice.

Pasiflora na prirodan način otklanja tjeskobu, napetost i nervozu. Karakteristična je po tome što nema sedirajući učinak kao valerijana. Koristi se i kod nesanice, ali i u težim stanjima poput anksioznosti i ovisnosti. Još prije stotinu godina pasiflora je korištena u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja. U pravilu je vrlo dobrog sigurnosnog profila, ima znatno manje interakcija s lijekovima u odnosu na gospinu travu. Ipak, oprez je potreban prilikom vožnje jer izaziva pospanost te se ne preporučuje koristiti ove pripravke prije upravljanja vozilom.

Članak je objavljen na portalu Zdravo budi

Pošalji prijatelju na email

Komentari