Mirja Zupčić

Datum objave: 21. 03. 2016.

Prije nekoliko godina znanstvenici su uspjeli produljiti životni vijek crvu C. elegans, vinskoj mušici D. melongaster i štakorima za gotovo 50 % isključivo uz pomoć restrikcije kalorija. Naravno, ta su istraživanja ulila nadu da bi se na isti način mogao produljiti i životni vijek ljudi.

Međutim, do danas navedeni rezultati nisu reproducirani na dugovječnim primatima zbog čega je entuzijazam brzo splasnuo. Novo istraživanje udruženih austrijskih i njemačkih znanstvenika pokazalo je kako post ne samo da neće produljiti životni vijek kod ljudi, već može ostaviti negativne posljedice za zdravlje.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Experimental Medicine istraživalo je utjecaj kalorijske restrikcije na hematopoetske matične stanice koje su odgovorne za nastanak crvenih i bijelih krvnih stanica. Kao i kod svih drugih stanica u tijelu, za matične stanice također vrijedi pravilo po kojem funkcionalnost stanice opada sa svakim staničnim dijeljenjem. Drugim riječima, i krvotvorne matične stanice vremenom stare. Iz tog razloga navedene matične stanice ostaju uspavane odnosno u stanju mirovanja, a u određenim stadijima životnog ciklusa ili nakon primjerice velikog gubitka krvi se aktiviraju za proizvodnju većih količina krvnih stanica.

Dijeta usporava starenje matičnih stanica
U istraživanju su se proučavale matične stanice miševa tijekom 30%-tne restrikcije kalorija. Istraživanje je pokazalo kako smanjeni unos hrane, unatoč stresu kojeg izaziva restrikcija hrane, nije pobudio matične stanice te su one ostale u stanju mirovanja bez obzira na vremensku duljinu posta. Pa tako, tijekom restrikcijske dijete, stanice nisu starile, već su zadržale svoju funkcionalnost čak godinu dana nakon provedene dijete.

Posljedica kalorijske restrikcije je oslabljeni imunitet

Međutim, dugoročno gledano, ovakva restrikcija kalorija ima veliku manu. Imunološki sustav miševa bio je izrazito oslabljen. Iako dijeta nije imala značajan učinak na ukupan broj krvnih stanica, proizvodnja limfocita, potrebnih za obranu, smanjena je za čak 75 posto. Posljedica toga je velika podložnost bakterijskim infekcijama.

Nažalost, postimo li u nadi da ćemo živjeti dulje za sada je promašena misija jer iako će gladovanje spriječiti starenje naših matičnih stanica, istovremeno će doći do slabljenja našeg imuniteta i do mogućih ozbiljnih posljedica u stvarnom životu. Toj tvrdnji ide u prilog i činjenica da je kod sepse viša stopa preživljenja upravo kod osoba koje imaju normalan indeks tjelesne mase, u usporedbi s osobama koje su pothranjene.

Tekst objavljen na portalu Zdravo budi

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dijeta, imunitet,

Komentari