Koji nas prehrambeni trendovi očekuju u 2023. godini?

Divljanje cijena hrane vjerojatno je osvijestilo mnoge o tome kakvu hranu i u kojim količinama kupuju, a možda upravo ova nevolja odvrati neke potrošače od kupovine industrijski procesiranih proizvoda. U istome svjetlu sve je veći interes za „zero waste“ pokretom, pa moderni chefovi i restorani temelje svoje adute upravo na maksimalnom iskorištenju hrane i izbjegavanju bacanja i nepotrebnog stvaranja otpada od hrane.

Hrana iz dostave

Klasični stil života u „lockdown-u“ i pretežito kuhanje kod kuće već se pomalo i zaboravilo. Nasuprot tome, servisi dostave hrane doživjeli su neslućeni uzlet, posebice tijekom 2020 i 2021. godine, a trend se nastavio i tijekom 2022. godine. Dostava hrane iz restorana, slastičarni, pekarnica i trgovina postala je sastavni dio svakodnevice, a zasigurno će se nastaviti i u 2023. godini.

Osim dostave gotovih obroka, zaživjela je i dostava domaćih poljoprivrednih proizvoda u naše domove. Ne samo to, afirmirala se i inovativna ideja „najma“ poljoprivrednog zemljišta kojim se pretplaćujete na voće i povrća s vašeg komadića zemlje, a možete ga obrađivati samostalno ili to netko radi za vas.

„Instagramična“ kuhinja

Kratki video recepti na TikToku, Instagramu i drugim društvenim mrežama viralno se šire i brzo urezuju u (pod)svijest publike kojoj su namijenjeni. Bitno je da je brzo, trendovski, s manjim udjelom ugljikohidrata i većim udjelom proteina, dinamično i vizualno privlačno. Od (prekonoćne) zobene kaše u tisuću varijanti, zapečene zobene kaše, hranjivih granola, žitnih i orašastih pločica, krekera, ukrašenog i začinjenog maslaca na plati, raznih šarenih salata, wrapova i sendviča do jednostavnih slastica i kremastih deserata te proteinskih palačinki, sve su redom ideje za obroke prilagođene modernom načinu života. Nije nužna ni pretjerana preciznost niti nutricionistička ili gastronomska priča, bitno je samo da je atraktivno, brzo i lako za reproducirati u vlastitoj kuhinji.

„Plant based“

Unatrag nekoliko godina kontinuirano se predviđa porast konzumacije prehrane temeljene na biljnoj osnovi. Protekla godina apsolutno je potvrdila kako je trend biljne prehrane konstanta koja ostaje. Broj fleksitarijanaca ili osoba koje meso i životinjske proizvode konzumiraju tek povremeno, raste iz godine u godinu, posebice među pripadnicima mlađih generacija. I vodeći znanstvenici svijeta uvjereni su da temelj prehrane budućnosti moraju biti biljni izvori. Danas je posve jasno da je „plant based“ postao mainstream. Naše vodeće prehrambene kompanije na tržište su plasirale napitke na bazi zobi ili druge biljne napitke, a sve je više zamjena za meso na biljnoj bazi poput burgera na bazi proteina graška, leće, slanutka ili drugih biljnih izvora proteina. Okus i tekstura ovih proizvoda sve su dotjeraniji, a naglasak se sve više stavlja i na nutritivnu kvalitetu, prirodne aditive i razvoj cijele palete proizvoda na biljnoj osnovi.

Biljni burgeri obilježili su 2020. i 2021. godinu, a meso uzgojeno u laboratoriju postalo je vruća tema tijekom ove i prošle godine. Inflacija je vjerojatno usporila prodor ove vrste namirnica na šire tržište. U posljednje vrijeme pojavljuju se proizvodi kao zamjena za ribu, rakove i plodove mora. Ta se kategorija još ne nudi našim potrošačima, ali sudeći po inozemnim trendovima, mogli bismo i mi uskoro okusiti takve proizvode.

Lokalno i održivo

Prehrana na biljnoj osnovi usko je povezana s trendovima koje opisuju pojmovi „lokalno“ i „održivo“. Konkretan model prehrane koji je održiv i temeljen pretežito na biljnim izvorima je hvaljena mediteranska prehrana. Biljna hrana obično se uzgaja u kraju u kojem se i konzumira što smanjuje ugljični otisak. Nadalje, određene namirnice imaju posebne blagodati za tlo i općenito održivost, poput prosa i slanutka. Proso je još uvijek zanemarena žitarica, iako je nutritivno superiornija od pšenice i ječma. Dodatno, otpornija je na nepovoljne klimatske uvjete poput suše i vrućina i na štetnike, a za uzgoj prosa potrebno je manje resursa i vode. Slanutak dijeli slične prednosti, no korisnika slanutka i njegovih prerađevina iz godine u godinu sve je više. Dodatni adut ovih i sličnih „održivih“ namirnica je i cijena. Kilogram prosa stoji 20-30 kuna (3 - 5 EUR), dok se za kilogram kvinoje treba izdvojiti barem 50-75 kn (ili 7-10 EUR). Gljive kao izvor proteina također predstavljaju održivu namirnicu visoke nutritivne vrijednosti, što će vjerojatno doprinijeti povećanoj konzumaciji ove namirnice u godinama koje slijede.

Brojne domaće i lokalno uzgojene mahunarke i žitarice te lokalno uzgojeno povrće, voće i gljive izvrstan su odabir ako osvijestimo koliko je važno jesti održivo. Pritom će naš kućni budžet biti osjetno očuvan.

Ograničavanje oglašavanja u dječjem programu i reformulacije prehrambenih proizvoda

Oglašavanje industrijski prerađenih proizvoda bogatih energijom doprinosi pojavi debljine u najmlađim generacijama. Mediji zasigurno igraju važnu ulogu u oblikovanju prehrambenih navika djece jer djeca češće odabiru proizvode čijem su oglašavanju izložena što ima izravan utjecaj na njihovo zdravlje. Najčešće kategorije hrane čijem su oglašavanju djeca izložena čine žitarice za doručak, bezalkoholna pića, slatkiši, slane grickalice i lanci brze hrane. Ovakav vid utjecaja može se uočiti u svim oblicima digitalnih medija, ali i u nedigitalnim okruženjima poput javnih događanja, reklamnih plakata na javnim mjestima, pozicioniranju proizvoda u trgovinama. Krovne stručne zdravstvene organizacije posvećene su uvođenju sustavnog ograničavanja oglašavanja takvih proizvoda u dječjem programu diljem svijeta, a i u Hrvatskoj. Nadajmo se da će tijekom 2023. godine biti napravljen još jedan korak ususret implementaciji ograničenja oglašavanja u našem podneblju.

Smanjenje udjela soli, šećera, zasićenih i trans masti u prehrambenim proizvodima zadatak je koji prehrambena industrija ispunjava kroz dugogodišnje strateške planove koji se donose na globalnoj i nacionalnoj razini. Iako je taj proces spor i trom, ipak je kontinuiran i donosi promjene koje su nam neophodne kako bismo smanjili unos tih „kritičnih“ nutrijenata na razini populacije.

Odabir namirnica bez dodanog šećera i s manjim udjelom soli odlika je nove, osviještene publike mahom potrošača mlađe dobi i trend je koji će zasigurno opstati i raširiti se u budućnosti.

Nove namirnice u našoj prehrani

Brašna i tjestenina od različitih mahunarki, biljni namazi, napitci na bazi zelenog čaja (matcha prah) i kurkume (zlatno mlijeko) te brojne druge donedavno egzotične namirnice polako postaju svakodnevica velikog broja osoba. Naglasak na kvalitetnim izvorima proteina iznjedrio je posebnu kategoriju proizvoda koji su usmjereni ne samo na sportaše, nego i na brojne populacijske skupine kojima je potreban nešto viši unos proteina. Proteinski snackovi u nadolazećoj će godini zasigurno dobiti više prostora na policama, i kada je riječ o biljnim, ali i životinjskim izvorima. Razne sjemenke, orašasti plodovi, priprema „prekonoćnih“ kaša s biljnim napitcima ili fermentiranim mliječnim proizvodima, priprema domaće granole, farinate, „proteinskih“ palačinki i brojnih drugih zanimljivih izvedbi jela koji nam dolaze iz drugih etničkih kuhinja lako se uklapaju u raznolikost kuhinje našeg podneblja. Jer priprema hrane ne smije biti dosadna, u kuhinji i prehrambenim trendovima uvijek vlada dinamika!

Na kraju, ali ne najmanje važno, sigurno je da će trendovi usmjereni na hranu i dodatke prehrani namijenjene jačanju imunosnog sustava i dalje vladati nutricionističkom scenom. Mnogi će se više okretati sezonskim nutritivno vrijednim namirnicama poput citrusa, nara, kiselog kupusa, raznovrsnog sezonskog povrća kao i jaja, ribe, mesa, fermentiranih mliječnih proizvoda te biljnih izvora proteina koji su iznimno važni za pravilnu funkciju imuniteta. Nadalje, strategija primjene imunomodulatornih nutrijenata poput vitamina D, C, cinka, selena, vitamina B kompleksa te probiotika i odabranih biljnih ekstrakata može biti korisna u jačanju imunosnog sustava što nam zasigurno treba u nadolazećim zimskim mjesecima.