Vladine i znanstvene organizacije diljem svijeta redovito izdaju i ažuriraju preporuke za primjenu vitamina D. Pritom su u posebnom fokusu dojenčad, djeca i osobe starije dobi, populacijske skupine koje se ne izlažu sunčevom zračenju, ali i osobe oboljele od kroničnih bolesti poput onkoloških bolesnika.
Većina smjernica suglasna je kako sva dojenčad tijekom prve godine života treba primati 400 IJ vitamina D dnevno, a osobe starije dobi između 400 i 800 IJ dnevno. Smjernice koje izdaju stručna društva nerijetko ističu i veće preporučene doze za određene rizične skupine koje imaju veću šansu za razvoj nedostatka vitamina D, posebice za osobe na terapiji određenim lijekovima te oboljele od autoimunih, malignih, metaboličkih i drugih bolesti.
Sve vrste preporuka jednoglasno navode kako se koncentracija vitamina D treba održavati na razini većoj od 50 nmol/L u svih dobnih skupina.
Većina populacije koja obitava u urbanim središtima sjeverne hemisfere treba redovito koristiti nadoknadu vitamina D, posebice tijekom hladnijeg dijela godine kako bi se koncentracija vitamina D u krvi održavala na razini od 75 do 150 nmol/L.
Što kada ne uspijevamo postići ciljne vrijednosti vitamina D u krvi?
Optimalan pristup nadoknadi vitamina D bilo bi laboratorijsko određivanje vitamina D u krvi i doziranje sukladno nalazima. Međutim, takav često nije opravdan zbog povećanih troškova za zdravstveni sustav ili uslijed nedostupnosti zdravstvenim uslugama čemu smo svjedočili tijekom pandemije. Stoga se za osobe kod kojih nije poznata početna vrijednost vitamina D u krvi uzima u obzir anamneza i čimbenici rizika te uvodi preporučena doza sukladno procijenjenim potrebama. Za rizične skupine koje se ne izlažu suncu ili su izloženi drugim čimbenicima rizika ta doza se kreće između 1.000 i 2.000 IJ i smatra se preventivnom dozom koja se može primjenjivati dugoročno, posebice tijekom hladnijeg dijela godine.
Terapijska doza uvodi se nakon laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D u krvi (vrijednosti manje od 75nmol/L) i iznosi 6.000 IJ, a obično se preporučuje kontinuirana primjena te doze u trajanju 2-3 mjeseca.
U pretilih osoba te u bolesnika s malapsorpcijom uslijed bolesti probavnog sustava preporučuju se dvostruko ili čak trostruko veće doze od navedenih, budući da se kod njih teško dostižu ciljne vrijednosti vitamina D u krvi standardnim režimom doziranja.
Nakon provedene terapijske nadomjesne primjene vitamina D preporučuje se napraviti laboratorijsku provjeru koncentracije u krvi. Ako ciljne vrijednosti nisu postignute, preporučuje se povećanje doze za 1,5 – 2 puta u trajanju od dva mjeseca. Nakon 3 - 6 mjeseci potrebno je ponoviti laboratorijsku pretragu kod osoba koje primjenjuju terapijski princip doziranja. Valja napomenuti da primjena doza većih od 4.000 IJ mora biti provedena pod liječničkim nadzorom.
Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr