Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja, a „dozvoljene“ i „zabranjene“ namirnice za dojilje najčešće su uvjetovane kulturološki, budući da u znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnice i nepoželjnog utjecaja na kvalitetu majčinog mlijeka.
Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, no izuzetno je važno i u periodu laktacije osigurati sve potrebne nutrijente kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojenče. Dobro su poznati blagotvorni učinci dojenja, kako za dijete tako i za majku. Majčino mlijeko optimalnog je sastava te zadovoljava sve potrebe novorođenčeta te omogućuju pravilan rast i razvoj. Djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija i različitih infekcija, a i probavne smetnje su ne tako česta pojava.
Dojenjem se stvara posebna emocionalna povezanost između majke i djeteta, a pozitivni učinci na zdravlje majke su brojni. Tako je oporavak od poroda brži i lakši, a manje je poznato da dojenje potiče i gubitak suvišnih kilograma.
Prehrana tijekom laktacije
Posebno je važno pravilno se hraniti u postnatalnom razdoblju kako bi produkcija mlijeka bila adekvatna. Unos energije i tekućine mora biti adekvatan, a znanstvenici smatraju kako je dojiljama potrebno dodatnih 500 kcal dnevno te najmanje dvije do tri litre tekućine. Neadekvatan unos tekućine najčešći je razlog neadekvatne produkcije mlijeka. Povećanje energetskih potreba uzrokovano je produkcijom mlijeka od prosječno 750 ml svakoga dana, što odgovara dodatnom unosu od 520 kcal, 44 g masti, 240 mg kalcija te 37,5 mg vitamina C. Dakle, izuzetno je važno svakodnevno zadovoljiti unos energije, makro i mikronutrijenata. Međutim, postoje li neke namirnice koje se posebno preporučuju, odnosno one koje se ne preporučaju konzumirati za vrijeme laktacije?
Ključni nutrijenti
Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja, a „dozvoljene“ i „zabranjene“ namirnice za dojilje najčešće su uvjetovane kulturološki, budući da u znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnice i nepoželjnog utjecaja na kvalitetu majčinog mlijeka.
S obzirom na povećane potrebe, najviše pažnje treba posvetiti konzumaciji namirnica visoke nutritivne gustoće poput plave i bijele ribe, nemasnog crvenog mesa i mesa peradi, jaja i mliječnih proizvoda koji su izvori visokovrijednih proteina. Također, plava riba poput lososa, tune ili srdela izvrstan je izvor omega-3 masnih kiselina koje imaju ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i živčanog sustava djeteta. Količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su izvori kalcija, koji je izuzetno važan u ovom osjetljivom razdoblju, a fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira izvor su dobrih bakterija.
Osim adekvatnog unosa proteina, izuzetno je važno unositi obilje svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica koji su izvori brojnih vitamina i minerala te prehrambenih vlakana. Vitamini B skupine, te vitamini A i D te selen, folat, kalcij, željezo, cink i jod posebno su važni u ovom razdoblju. Stoga ako je prehrana majke neadekvatna, preporuča se nastavak korištenja dodatka prehrani koje su koristile za vrijeme trudnoće.
Neke namirnice bi ipak trebalo izbjegavati
Kao što smo napomenuli, opće pravilo je kako za vrijeme dojenja majka ne treba značajno mijenjati svoju prehranu. Međutim, određeni začini, napici ili namirnice mogu utjecati na okus mlijeka pa dojenče može reagirati vrlo brzo nakon podoja. Tako se preporuča unos napitaka s kofeinom ograničiti na jednu šalicu dnevno, i to se preporuča konzumacija u prvom dijelu dana kako unos kofeina ne bi utjecao na noćni san. Dojenčetu je naime potrebno značajno duže vremena kako bi metabolizirali kofein. Alkohol također dospijeva u majčino mlijeko, a koncentracija u mlijeku otprilike je jednaka koncentraciji u krvi. Dakle, majkama koje doje ipak se preporuča da se suzdrže alkohola.
Ako su dojilje alergične ili u bližoj obitelji postoji sklonost alergijama, savjetuje se izbjegavanje alergenih namirnica. Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja. Ako uočite jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane. Kao problematične namirnice spominju se i jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, kukuruz, rajčice, luk, kupus i drugo povrće iz skupine krstašica, začini, morski plodovi i citrusi.
Također, dojiljama se tradicionalno preporučuje suzdržavanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena.
Također, valja se suzdržati od sirove hrane, primjerice, tatarskog bifteka, carpaccia, sirove ribe, te pljesnivih sireva kako bi se smanjila opasnost od trovanja. Nadalje, preporuča se izbjegavanje visokoprocesiranih namirnica koje su često bogate „praznim“ kalorijama, dodanim šećerom i zasićenim mastima, a siromašne važnim nutrijentima za zdravlje dojenčeta.
Na kraju, dojenje je prirodan proces koji emocionalno povezuje majku i dijete. U ovom osjetljivom razdoblju ključno je osigurati adekvatan unos energije i tekućine, a praćenjem djetetovih reakcija nakon dojenja uočiti ćete postoji li potreba da posebno mijenjate vlastitu prehranu.
Tekst je objavljen na portalu Zdravo budi
