Većina ljudi nakon unosa obilnog obroka osjeća veliki umor. Popularno je vjerovanje kako je razlog pospanosti i umora nakon velikog obroka taj što se smanjuje dotok krvi u mozak, a povećava u crijevima gdje je potrebniji.
Točno je da je crijevu kod probave hrane potrebna veća količina krvi međutim, dodatna krv se preusmjerava iz kože i mišića udova. Mozak je zaštićen po pitanju dotoka krvi, a za osjećaj umora nakon obilnog obroka „krive“ su određene kemijske reakcije.
Hrana koja obiluje ugljikohidratima i masnoćama kada dospije u naše tanko crijevo potakne različite reakcije u mozgu.
Parasimpatički živčani sustav kazuje našem tijelu da uspori s radom i usmjeri rad na probavu, a ne na daljnju potragu za hranom. Također, u hipotalamusu se nalazi skupina stanica pod nazivom oreksin neuroni koja je vrlo osjetljiva na razinu glukoze u krvi koja naglo poraste nakon unosa obilnog obroka. Baš su te stanice zadužene za proizvodnju proteina oreksina koji je odgovoran za upravljanje stanjem budnosti. No osim oreksina, pospanost uzrokuje i inzulin. Što se više hrane unese potrebno je više inzulina čija razina utječe na razinu serotonina i melatonina. Pa tako inzulin povećava seratonin i melatonin koji nas mame na drijemanje.
Šetnja ili popodnevno spavanje?
Drijemanje nakon obilnog obroka ipak nije mudro pogotovo ako nas muči usporena probava. Naime, njemački znanstvenici su otkrili kako kratka šetnja od samo 15 minuta može ubrzati probavu i regulirati razinu glukoze u krvi. S druge strane, popularni digestivi poput kave ili alkoholnog pića nemaju takvo djelovanje. Pozitivno djelovanje kratke šetnje nakon obroka pokazala je i studija objavljena u časopisu Diabetes Care koja je zabilježila značajno sniženje razine glukoze u krvi kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu i žive pretežno sjedilačkim načinom života. Šetnja u trajanju od 15 minuta nedugo nakon obilnog obroka djelovala je učinkovitije na sniženje razine glukoze u krvi od jutarnje šetnje u trajanju od 45 minuta. U šetnju ne treba ići čim smo završili s jelom već pričekati 15 do 20 minuta. A ako planiramo plivanje, tada treba pričekati i dulje jer plivanje nakon objeda povećava rizik od utapljanja.
Ometa li voda probavu?
Iako postoji vjerovanje da voda razrjeđuje probavne sokove i ometa normalan proces probave, voda zapravo ne predstavlja problem, već je dio rješenja.
Voda i druga tekućina pomaže u razgradnji hrane i apsorpciji nutrijenata. Također, omekšava stolicu i na taj način sprječava konstipaciju.
Voćem do bolje probave
U pravilu voće treba jesti najmanje jedan sat nakon velikog obroka, no određeno voće konzumirano nakon obroka može ubrzati probavu. Egzotično voće poput ananasa i papaje sadrže probavne enzime koji sudjeluju u razgradnji proteina i olakšavaju probavu. Bromelain iz ananasa i papain iz papaje su enzimi koji se mogu uzimati i u obliku dodatka prehrani i predstavljaju sigurnu pomoć probavi.
