Apetit je psihološki fenomen koji predstavlja općenitu želju za hranom ili želju za točno određenom vrstom hrane. Apetit se javlja neovisno o tome treba li naše tijelo hranu ili ne, a mogu ga potaknuti slike ili miris hrane ili sjećanja na određene trenutke u prošlosti. S druge strane, u organizmu se može javiti i nedostatak apetita koji se manifestira na način da nas hrana ne privlači i odbijamo jesti iako možda osjećamo glad.
Kod malignih bolesti problem s nedostatkom apetita može se javiti kao posljedica metaboličkih promjena u organizmu, ali i kao nuspojava terapije lijekovima. Onkološka terapija često izaziva promjene u osjetilu okusa, a hrana tada često može imati okus po metalu ili kartonu što umanjuje želju za hranom odnosno pogoršava apetit.
Što utječe na gubitak apetita?
Apetit mogu poremetiti:
- tumor
- kemoterapija, zračenje, uzimanje lijekova te njihove nuspojave
- stres i psihičko stanje uzrokovano samom bolesti
Koje su posljedice gubitka apetita?
Gubitku apetita često se ne pridaje važnost, iako može imati ozbiljne posljedice. Ako nemate apetit, unos hrane je značajno manji te posljedično dolazi do gubitka tjelesne mase. Nedovoljan unos hrane značit će i da je unos energije te važnih nutrijenata koji su tijelu trenutno potrebni nedostatan.
Ovakva situacija dugoročno dovodi do pothranjenosti te može imati mnoge negativne posljedice kao što su:
- smanjenje mišićne mase
- slabiji imunosni sustav
- veća učestalost infekcija
- veći broj nuspojava liječenja
- prekidi terapije
- dulji boravak u bolnici i lošija prognoza bolesti.
Budući da oko 20-30% potreba za vodom zadovoljavamo hranom, neadekvatnim unosom hrane također se povećava i rizik od dehidracije.
Kada i koliko često trebam jesti?
Osnovni cilj kod smanjenog apetita trebao bi biti da opskrbite svoje tijelo dovoljnom količinom energije i hranjivih tvari, čak i u slučaju da jedete manje.
Neka vam nit vodilja bude da jedete uvijek kada to možete. Razmislite postoji li određeno doba dana kada više osjećate glad, primjerice ujutro. Tada pokušajte pojesti što više hrane bogate energijom. Ako primjećujete da vam odgovaraju mali obroci, uvedite barem 5-6 malih porcija tijekom dana. Kada ste vani u pokretu, uvijek pri ruci imajte neki međuobrok.
Planiranje obroka, odnosno nabavka hrane i kuhanje unaprijed vrlo je korisno te može olakšati svakodnevni život. Pokušajte piti isključivo nakon obroka kako ne biste napunili želudac i osjetili sitost prije vremena.
Osim toga, dajte si oduška i prkosite uvriježenim pravilima. Ako vam se ujutro jedu lazanje, a navečer zobena kaša, to je u potpunosti prihvatljivo.
Kako potaknuti apetit?
Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr
Komentari
Povezani članci
Plava riba potencijalno pomaže kod karcinoma debelog crijeva
Prehrambeni aditivi i karcinom debelog crijeva
Omega-3-masne kiseline i karcinom dojki
Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv karcinoma
Sastojak luka sprječava razvoj karcinoma jajnika
Nutritivni status je važan čimbenik ishoda i oporavka od malignih bolesti
Prehrana bogata kalcijem smanjuje rizik od karcinoma jajnika?
Voće i povrće smanjuju rizik za karcinom dojke
Dnevnom dozom resveratrola protiv karcinoma
Kurkumim spriječava metastaze karcinoma prostate
Niskomasna prehrana u borbi protiv karcinoma dojke
Masna hrana i karcinom debelog crijeva
Vitamin D kao pomoć u oporavku od karcinoma
Vitamin A može pomoći u liječenju karcinoma gušterače
Rizik od karcinoma opada s povećanjem razina vitamina D
