Ako u posljednje vrijeme primjećujete znakove poput opće slabosti, vrtoglavice, znojenja, bolova u gornjem dijelu trbuha, mučnine ili pojave eksplozivnog proljeva vrlo kratko nakon jela, postoji mogućnost da je riječ o dumping sindromu.
Što je dumping sindrom?
Dumping sindrom (od engl. to dump, isprazniti) predstavlja stanje koje nastaje zbog resekcijske operacije želuca, a riječ je o naglom pražnjenju sadržaja želuca u tanko crijevo. Razlikujemo dvije vrste ovog stanja:
- Rani dumping sindrom – javlja se unutar 30 minuta nakon obroka kao posljedica naglog pražnjenja hiperosmolarnog sadržaja želuca u početni dio tankog crijeva. Simptomi koji se mogu javiti su lupanje srca, znojenje, omaglica i ponekad pad krvnog tlaka.
- Kasni dumping sindrom – javlja se otprilike 1 do 3 sata nakon obroka, najčešće kao posljedica hipoglikemije, odnosno lučenja obilne količine inzulina nakon obroka bogatog ugljikohidratima. Simptomi koji se javljaju su vrtoglavica, znojenje, omaglica i smetenost, lupanje srca te rijetko sinkopa.
Kako si pomoći?
Česti i manji obroci
Kako biste smanjili pretjerano rastezanje tankog crijeva do kojega dolazi zbog brzog pražnjenja sadržaja želuca u tanko crijevo, preporučuje se jesti male obroke, odnosno pojesti manji obrok svaka dva do tri sata. Iako se ova preporuka možda čini teško primjenjivom u svakodnevnom životu, pokušajte si postaviti taj cilj i jesti male obroke što je češće moguće.
Odvojite piće od jela
Suprotno uobičajenim preporukama, kod ovog stanja se preporučuje što više izbjegavati unos tekućine uz obrok.
Razlog tome je što tekućina ubrzava transport hrane kroz probavni sustav te dodatno utječe na osjećaj sitosti. Stoga pokušajte izbjegavati unos tekućine barem pola sata prije i nakon jela.
Osim toga, pijte polako te ograničite količinu tekućine, na otprilike 125 ml odjednom. Kako biste lakše zadovoljili ove preporuke od pomoći vam može biti planiranje dnevnog rasporeda obroka i unosa tekućine.
Hrana koja se preporučuje
Pokazalo se kako se kod dumping sindroma najbolje podnosi ona hrana koja sadrži visoki udio proteina, masti i prehrambenih vlakana. Dobar izbor predstavljaju namirnice poput ribe, jaja i mesa, fino mljevenih proizvoda od cjelovitih žitarica, kuhanog povrća te mahunarki (ako se dobro podnose). Voće je poželjno kombinirati s namirnicama koje su bogate proteinima i/ili mastima, primjerice grčkim jogurtom, svježim sirom ili orašastim plodovima ako se dobro podnose.
Nadalje, iskustveno se pokazalo da zgušnjavanje jela bogatih tekućinom pomoću pektina ili guar gume može olakšati simptome kod oboljelih osoba. Razlog tome najvjerojatnije se krije u povećanju viskoznosti hrane, što znači da ona sporije prolazi kroz probavni sustav.
Hrana koju je poželjno izbjegavati
Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr
Komentari
Povezani članci
Doc. Belev: „Uskoro će se moći učiniti analiza tumorskog genoma svakog bolesnika s metastatskim tumorom.“
Nutritivna procjena i potpora kod dekubitusa
Upotreba kanabisa kao suportivne terapije u liječenju karcinoma
Koje su nove preporuke za doziranje vitamina D?
Prehrana je moćno oružje u našim rukama
Pravilna prehrana i dobar nutritivni status igraju veliku ulogu u liječenju malignih bolesti
Zašto raste učestalost karcinoma debelog crijeva kod mladih?
Polineuropatija - zašto se javlja i kako si pomoći?
Što je neutropenijska prehrana?
Izuzetno je važno cijepiti se protiv COVID-19 ako ste onkološki bolesnik
Kako terapija karcinoma pluća utječe na naše okusne pupoljke?
Ima li osnove primjena dodataka prehrani nakon onkološkog liječenja?
Do 75% onkoloških bolesnika bori se s nesanicom - kako si pomoći?
Postoji li veza između inzulinske rezistencije i malignih bolesti?
