Tena Škunca

Datum objave: 12. 07. 2021.

Jeste li primijetili kako se sve više osoba u vašoj blizini žali na razne probavne tegobe? U posljednje vrijeme sve je veći broj osoba, i mlađih i starijih, koje se svakodnevno bore s probavnim tegobama, a uzrok tome zasigurno možemo potražiti u načinu života.

Loše životne navike, nepravilna prehrana i stres, kako na poslu, tako i u privatnom životu, samo su neki od okidača za neredovitu probavu i druge probavne tegobe.

Nažalost, od problema s probavom nismo pošteđeni ni tijekom godišnjih odmora i putovanja. Kada smo na ljetovanju, koliko god se tada osjećamo nesputano, često zaboravljamo da godišnji odmor predstavlja odmak od naše svakodnevne rutine, što naš organizam također prepoznaje kao stresno stanje. Nerijetko se dogodi da ne posvećujemo puno vremena i truda prehrani, a stvari se dodatno mogu zakomplicirati ako putujemo u daleke destinacije s drugačijom klimom te ponudom hrane i upitnom kvalitetom vode.

Svi ovi čimbenici uzimaju danak u našem tijelu i mogu dovesti do raznih tegoba koje su najčešće vezane za probavni sustav, poput proljeva, nadutosti ili opstipacije, a s vremenom i do ozbiljnijih stanja, kao što je divertikuloza.

Što je divertikuloza i kako nastaje?

Divertikuloza je bolest koja nastaje kada se na stijenci debelog crijeva formiraju mala vrećasta izbočenja, odnosno divertikuli. Ako se divertikuli upale ili inficiraju, takvo stanje tada nazivamo divertikulitis.

Divertikuloza je, nažalost, vrlo uobičajena pojava u zapadnim zemljama, a pogađa 10% starijih od 40 godina te čak 50% osoba iznad 60. godine. Međutim, postoje dokazi kako je posljednjih godina incidencija ove bolesti porasla i među mlađom populacijom, posebice kod žena.

Najčešći simptomi divertikuloze su osjećaj napuhnutosti i bol u donjem dijelu trbuha. Simptomi divertikulitisa su uglavnom puno ozbiljniji, a uključuju jaku bol u trbuhu, posebno na lijevoj strani, proljev ili opstipaciju, te visoku temperaturu (38°C i više).

Znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni što točno uzrokuje divertikulozu, ali smatraju da nedovoljan unos vlakana svakako igra ulogu u njezinoj pojavi. Naime, ako ne konzumiramo dovoljno namirnica bogatih vlaknima, doći će pojave zatvora, odnosno opstipacije koja uzrokuje naprezanje crijeva. Takav povećani pritisak na stijenku debelog crijeva uzrokovat će pojavu malih izbočenja, divertikula. Znanost još nije utvrdila ni što točno uzrokuje divertikulitis, no znanstvenici smatraju da infekcija nastaje zbog bakterija u crijevnom sadržaju koji dolazi u kontakt s divertikulom. Druga teorija je da zbog povećanog pritiska na stijenku debelog crijeva dolazi do oštećenja stijenke divertikula, što u konačnici uzrokuje upalno stanje.

Funkcionalna opstipacija – čest pratilac divertikuloze

Zatvor ili opstipacija u medicinskom se rječniku definira kao izostanak spontanog pražnjena crijeva, a način života, različite bolesti i trudnoća samo su neki od najčešćih uzroka ove pojave.

Tipični simptomi opstipacije su:

  • grčevi ili bol u trbuhu
  • osjećaj nadutosti
  • konstipacija ili proljev
  • umor i malaksalost
  • mučnina ili povraćanje
  • rani osjećaj sitosti

Opstipacija se u najvećem broju slučajeva javlja zbog nezdravih životnih navika. Nedovoljan unos vlakana i tekućine tijekom dana, previše alkohola, kofeina i procesirane hrane bogate mastima i šećerom, nedovoljno tjelesne aktivnosti te odgađanje pražnjenja crijeva - sve su to navike koje dovode do opstipacije. Osim toga, svakodnevni stres kojem smo izloženi, kao i promjene naše dnevne rutine, poput putovanja, također mogu biti uzrokom pojave zatvora.

Kako si pomoći?

Najbolji način kako si pomoći kod divertikuloze jest spriječiti pojavu opstipacije, a uvođenje jednostavnih promjena u načinu života napravit će pozitivne pomake u radu crijeva:

  • U prehranu svakodnevno uključite barem pet porcija voća i povrća te cjelovite žitarice i mahunarke. Ove su namirnice bogate vlaknima koja će pomoći u poboljšanju simptoma.
  • Ne zaboravite na dovoljan unos tekućine koja su uz vlakna neophodna za olakšanje postojećih simptoma. Voda, juha, čaj, svježe cijeđeni sok ili smoothie - sve su to odlični izbori za adekvatan unos tekućine tijekom dana. S druge strane, pokušajte što više izbjegavati alkohol i napitke bogate kofeinom. Najbolji pokazatelj da unosite dovoljno vode je boja urina – ako je svijetlo žute ili skoro prozirne boje, to je znak da je vaš unos tekućine adekvatan.
  • Svakodnevno se barem pola sata bavite nekim oblikom tjelovježbe. Svaka aktivnost se računa, čak i ako je u pitanju obična šetnja po kvartu.
  • Uvođenje dnevne rutine pražnjenja crijeva korisna je strategija za olakšanje simptoma. Odvojite vrijeme u danu za ovu aktivnost, opustite se i ne naprežite. Ovakav pristup pomoći će smanjiti pojavu novih divertikula i smanjiti rizik od pojave divertikulitisa.
  • Razmislite o uzimanju kvalitetnog probiotika. Probiotički pripravci pokazali su se odličnim dodatkom prehrani u cilju poboljšanja redovitosti stolice, kao i cjelokupne probave.

Probiotici kao nezaobilazna pomoć kod probavnih tegoba

Znanost je potvrdila da neravnoteža crijevnih bakterija doprinosi razvoju opstipacije. Osim toga, budući da se divertikuloza povezuje s niskim unosom vlakana, postoje dokazi da u osoba koje boluju od divertikuloze vjerojatno također postoji i neravnoteža između dobrih, probiotičkih, i loših, patogenih, bakterija u crijevima.

Probiotičke bakterije u crijevima djeluju tako da povećavaju proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, smanjuju pH debelog crijeva i povećavaju metabolizam žučnih soli. Sve to utječe na stimuliranje peristaltike crijeva i uspostavljanje ravnoteže crijevnih bakterija, čime se u konačnici poboljšavaju simptomi opstipacije, ali i sprječava pojava upalnog stanja kod divertikuloze.

Probiotički pripravci vrijedni su saveznici i za vrijeme godišnjeg odmora, posebice kod neugodnih probavnih tegoba koje se nerijetko javljaju upravo na ljetovanju, kao što je konpstipacija ili putnički proljev. Takvi proizvodi sadrže dobre bakterije koje prirodno naseljavaju naš probavni sustav gdje dolaze u kontakt sa stanicama imunosnog sustava i doprinose održavanju zdrave probave. Stoga, uzimanjem probiotičkih pripravaka s više sojeva probiotičkih bakterija i s klinički dokazanim djelovanjem i za vrijeme putovanja možemo pomoći održati snažan imunitet te omogućiti da u probavnom sustavu sve glatko funkcionira.

Vivomixx® obitelj probiotika

Iza zvučnog naziva Vivomixx® krije se visoko dozirana specifična mješavina 8 različitih sojeva bakterija (4 soja laktobacila, 3 soja bifidobakterija i soj Streptococus termophilus) sa sinergijskim djelovanjem te sinergijskim biološkim i imunološkim svojstvima.

Ovi pripravci ispitani su u više od 70 kliničkih studija, uključujući 35 provedenih u Europi. Sve bakterije su žive i aktivne, sa sigurnosnim profilom koji je potvrđen u više od 200 međunarodnih publikacija.

Vivomixx® probiotici ne sadrže gluten, GMO, laktozu, soju, konzervanse niti umjetna sladila.

Literatura:

Boynton W, Floch M. New strategies for the management of diverticular disease: insights for the clinician. Therap Adv Gastroenterol. 2013 May;6(3):205-13. doi: 10.1177/1756283X13478679. PMID: 23634185; PMCID:PMC3625022.

Delvaux M. Diverticular disease of the colon in Europe: epidemiology, impact on citizen health and prevention. Aliment Pharmacol Ther. 2003 Nov;18 Suppl 3:71-4. doi: 10.1046/j.0953-0673.2003.01720.x. PMID: 14531745.

Ohkusa T, Koido S, Nishikawa Y, Sato N. Gut Microbiota and Chronic Constipation: A Review and Update. Front Med (Lausanne). 2019 Feb 12;6:19. doi: 10.3389/fmed.2019.00019. PMID: 30809523; PMCID: PMC6379309.

Schultz JK, Azhar N, Binda GA, Barbara G, Biondo S, Boermeester MA, Chabok A, Consten ECJ, van Dijk ST, Johanssen A, Kruis W, Lambrichts D, Post S, Ris F, Rockall TA, Samuelsson A, Di Saverio S, Tartaglia D, Thorisson A, Winter DC, Bemelman W, Angenete E. European Society of Coloproctology: guidelines for the management of diverticular disease of the colon. Colorectal Dis. 2020 Sep;22 Suppl 2:5-28. doi: 10.1111/codi.15140. Epub 2020 Jul 7. PMID: 32638537.

Pošalji prijatelju na email

Komentari