Kako prilagoditi prehranu kod karcinoma kostiju?

Prema pojavnosti, najčešći oblici primarnih karcinoma kostiju su osteosarkom, Ewingov sarkom i hondrosarkom. Više o čimbenicima rizika, dijagnostici i liječenju pročitajte ovdje.

Uz primarno liječenje, koje ovisi o vrsti karcinoma te općem zdravlju pacijenta, kvalitetna prehrana može imati potpornu ulogu u procesu liječenja.

Nutrijenti „pod povećalom“

Kvalitetna i pravilna prehrana važna je za očuvanje zdravlja svih pojedinaca, a posebno za onkološke bolesnike. Oboljeli od karcinoma kostiju trebali bi posebno obratiti pažnju na unos nutrijenata koji sudjeluju u očuvanju zdravlja kostiju. Najpoznatiji mikronutrijenti čiji se unos povezuje sa zdravljem kostiju su kalcij i vitamin D. Međutim, vitamin K i C, te magnezij i fosfor također su vrlo važni nutrijenti za zdravlje kostiju.

Kalcij

Kalcij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu, u najvećoj mjeri pohranjen u kostima te je esencijalan za pravilan rad cijelog organizma. Primarni izvor kalcija u svakodnevnoj prehrani su mliječni proizvodi, koji uključuju mlijeko, fermentirane mliječne proizvode te sireve. Važno je naglasiti kako su tvrdi sirevi izuzetno bogati izvor kalcija, stoga ih se preporučuje uvesti na jelovnik onkoloških bolesnika. Osim mliječnih proizvoda, dobri izvori kalcija su sitna morska riba poput srdela, masna plava riba poput lososa, zeleno lisnato povrće, sušeno i orašasto voće. Svakako ne treba zaboraviti niti proizvode obogaćene kalcijem, kao što su žitarice, biljni napici, pa čak i voćni sokovi.

Preporučeni dnevni unos kalcija za odrasle je 1000 mg, što možemo lako zadovoljiti pravilnom prehranom. Naime, tri velike čaše mlijeka ili fermentiranih mliječnih proizvoda ekvivalentne su dnevnim potrebama za ovim važnim nutrijentom. Ako se oboljeli ipak odluče za uzimanje kalcija iz dodatka prehrani, važno je naglasiti kako naše tijelo može apsorbirati 400 do 500 mg odjednom te doziranje treba prilagoditi tome i rasporediti u dvije ili tri manje doze. Stoga, preporučamo pacijentima da se savjetuju sa liječnikom ili nutricionistom prije uzimanja kalcija iz dodataka prehrani.

Vitamin D

Za pravilnu apsorpciju kalcija potreban je vitamin D, što je ujedno i njegova najvažnija biološka uloga u našem organizmu. Međutim, osim što sudjeluje u održavanju zdravlja kostiju, vitamin D ima i brojne druge pozitivne učinke na ostale sustave u tijelu kao što su imunosni, endokrini te kardiovaskularni.

Vitamin D, često se naziva i sunčanim vitaminom, jer se može sintetizirati u našem organizmu pod utjecajem sunčevih zraka. Malobrojni izvori u hrani ovog vitamina topljivog u mastima uključuju ulje jetre bakalara, skušu, kamenice, konzervirane sardine, žumanjak jajeta, shiitake gljive te maslac. Upravo je izlaganje sunčevim zrakama i najbolji način kako našem organizmu možemo osigurati dovoljno vitamina D.

S obzirom da je sadržaj vitamina D u hrani prilično skroman, krovne organizacije preporučuju uzimanje vitamina D kao dodatak prehrani. Preporučena doza vitamina D za starije osobe te onkološke bolesnike iznosi 800 IJ na dan, no osobe koje su u riziku od nedostatka vitamina D mogu uzimati i više.

Vitamin K

Vitamin K, također vitamin topljiv u mastima, ima važnu ulogu u metabolizmu kosti, zgrušavanju krvi te održavanju homeostaze kalcija u krvi. Bogati izvor vitamina K je zeleno lisnato povrće poput kelja, blitve, špinata, brokule ili prokulica, ali i borovnice, bundeva i pinjoli.

Preporučeni unos vitamina K je 90-120 mcg dnevno, što je poprilično jednostavno postići dodavanjem šalice špinata omletu ili šake brokule uz večeru.

Vitamin C

Brojne su uloge vitamina C koje primarno povezujemo s jačanjem imuniteta te antioksidativnim djelovanjem. Međutim, vitamin C sudjeluje i u stvaranju kolagena, proteina koji je zaslužan za čvrstoću i stabilnost kostiju i vezivnih tkiva.

Srećom, vitamin C jedan je od vitamina čiji je preporučeni dnevni unos koji iznosi 75 mg najlakše zadovoljiti putem hrane. Poznati bogati izvori ovog vitamina su citrusi (naranče, limun, mandarine, grejp), ali i paprika, krumpir, zeleno lisnato povrće, kivi, brokula, bobičasto voće te rajčica.

Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr