Kako ograničiti unos soli kod djece?

Natrij u dječjoj prehrani i smjernice za unos

Natrij je elektrolit s ključnom ulogom u održavanju ravnoteže izvanstaničnih tekućina, što u konačnici utječe na optimalni volumen cirkulacije i regulaciju krvnog tlaka. U dojenčadi i djeci, čak i male količine prehrambenog natrija su dovoljne za postizanje ovih vitalnih fizioloških učinaka.

Natrij se nalazi u gotovo svim namirnicama dostupnima na tržištu, a visoke razine ovog elementa često su prisutne u prerađenoj i pakiranoj hrani.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), djeca u dobi od 2 do 15 godina trebaju smanjiti unos natrija kako bi kontrolirala svoj krvni tlak.

Također, maksimalni unos natrija, koji je kod odraslih postavljen na 2000 mg/dan, trebala bi se prilagoditi prema preporukama navedenim u nastavku, a koje su dobivene na temelju procijenjenih energetskih potreba djece u usporedbi s odraslima.

Preporučene dnevne količine natrija za djecu školske dobi prema američkom odboru Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine (engl. National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine, NASEM) za unos natrija u prehrani su sljedeće:

• Dob 6–8 godina: 1000 mg/dan (smanjiti unos ako je iznad 1500 mg/dan)
• Dob 9–13 godina: 1200 mg/dan (smanjiti unos ako je iznad 1800 mg/dan)

Konzumacija soli u Hrvatskoj

Prosječna konzumacija soli u odrasloj populaciji Hrvatske iznosi 11,6 grama, što je u skladu s procjenama prosječnog dnevnog unosa između 6 i 12 grama soli odraslih diljem svijeta, no što i dalje premašuje preporučene smjernice SZO. Iako podaci o unosu soli kod djece nisu sveobuhvatni, postoje naznake da se zbog nezdravih prehrambenih navika u dječjoj populaciji često prelazi preporučena količina soli.

Istraživanje objavljeno ove godine predstavlja prvu procjenu dnevne potrošnje soli kod djece u Hrvatskoj. Analizom 24-satnog urina procjenjivao se unos soli kod zdrave djece s normalnim krvnim tlakom i kod djece s esencijalnom arterijskom hipertenzijom, te povezanost s tjelesnom masom i krvnim tlakom. Ispitanici su bili u dobi od 12 do 17 godina, a ukupno je sudjelovalo 50 djece podijeljenih u dvije skupine.

Rezultati su pokazali da je prosječni dnevni unos natrija bio viši od preporučenih vrijednosti u obje skupine. Djeca s hipertenzijom unosila su značajno više natrija nego djeca s normalnim krvnim tlakom. Prosječni dnevni unos natrija iznosio je 4195 mg/dan za djecu s hipertenzijom, dok je za djecu s normalnim krvnim tlakom iznosio 2736 mg/dan. Također, prosječna dnevna konzumacija soli bila je iznad preporuka SZO za obje skupine.

Osim toga, ocijenjena je pozitivna korelacija između dnevne konzumacije soli i indeksa tjelesne mase (ITM). Drugim riječima, djeca s hipertenzijom imala su značajno veći ITM u usporedbi s djecom s normalnim krvnim tlakom.

Ukupno gledajući, ovo istraživanje potvrdilo je važnost praćenja unosa soli u dječjoj prehrani i istraživanja njegove povezanosti s krvnim tlakom i tjelesnom masom. Osim toga, naglašava se važnost obrazovnih programa koji bi djecu i njihove roditelje informirali o važnosti uravnotežene prehrane s niskim unosom soli i dovoljnim unosom kalija kako bi se smanjio rizik od razvoja hipertenzije i drugih srćano-žilnih bolesti u kasnijem životu.

Sirevi, juhe, i mesne prerađevine jedni su od glavnih izvora natrija u prehrani, a dječaci često unose više natrija nego djevojčice, djelomično zbog većeg unosa kalorija. Iako pri rođenju nemamo razvijen osjećaj za slani okus, izloženost natriju u ranom djetinjstvu može oblikovati preferenciju prema slanom okusu u predškolskim godinama.

Posljednjih godina uočava se značajan porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, ali i hipertenzije među djecom i adolescentima, što često prate i druge metaboličke komplikacije. S obzirom na promjene u krvnom tlaku od djetinjstva do odrasle dobi, smanjenje unosa soli u ranoj dobi može potencijalno sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od razvoja hipertenzije kasnije u životu.

Strategije za smanjenje unosa natrija

Ostatak članka pročitajte na Petica.hr