U prvom dijelu velikog pregleda primjene probiotika prikazane su najčešće i "najdugovječnije" indijakcije primjene probiotika koje se odnosu na probavni sustav i imunosnu funkciju te nešto noviji koncept psihobiotika. Danas donosimo sve važne informacije o primjeni probiotika za zdravlje kože, žensko zdravlje i metabolizam.
Probiotički sojevi istraženi u određenim indikacijama ili populacijskim skupinama kombiniraju se u složenim formulacijama s vitaminima, mineralima ili drugim aktivnim komponentama koje imaju znanstvene dokaze o poželjnom ciljanom djelovanju. Dodatak specifičnih sastojaka ima dodatnu korist u smislu regulatornih zahtjeva, jer dodatak komponenti s odobrenim zdravstvenim tvrdnjama omogućuje lakše pozicioniranje proizvoda i usmjerenu komunikacijsku strategiju. Kako bi se jasnije ukazalo na specifičnu nišu djelovanja, uvode se novi pseudoznanstveni i marketinški pojmovi, primjerice imunobiotik, psihobiotik, femibiotik, ginobiotik.
Formulacije s probioticima za žensko zdravlje i trudnice
Vaginalna mikrobiota predstavlja okosnicu intimnog zdravlja žene. Ova delikatna zajednica mikroorganizama koji nastanjuju vaginu ili rodnicu poseban je dio ljudskog mikrobioma u kojem dominiraju „dobre” bakterije roda Lactobacillus koje su zadužene za proizvodnju mliječne kiseline. Na taj se način održava uredan pH rodnice koji osigurava obranu od „loših” bakterija. Do poremećaja u sastavu vaginalne mikrobiote može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena.
Tijekom života žene sastav vaginalne mikrobiote fiziološki se mijenja ovisno o razini estrogena. Osim razine ovog ženskog spolnog hormona na sastav vaginalne mikrobiote utječu i drugi čimbenici, kao što su dob, trudnoća, spolno ponašanje te higijenske navike, uzimanje antibiotika i stres. Osim već spomenutih članova obitelji Lactobacillus, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) počinju se intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici te infekciju.
Dodaci prehrani s probioticima nameću se kao superioran izbor u borbi protiv bakterijske vaginoze i urogenitalnih infekcija, a njihovo pozitivno djelovanje kod ovih stanja temelji se na nekoliko ključnih čimbenika.
Prije svega, bakterije mliječnog vrenja važne su za održavanje intimnog zdravlja žene jer utječu na održavanje urednog pH vagine. Nadalje, natječu se s patogenim bakterijama i sprječavaju njihovo vezanje na staničnu stijenku. Osim toga, probiotici proizvode i antimikrobne peptide koji ubijaju ili inhibiraju rast nepoželjnih mikroorganizama.
Majčina mikrobiota probavnog i vaginalnog sustava ima brojne fiziološke uloge koje utječu na imunološke i metaboličke funkcije djeteta, posebice u ranom neonatalnom životu, a moguće čak i in utero. Prijenos bakterija s majke na novorođenče putem izravnog kontakta s majčinom mikrobiotom tijekom porođaja također utječe na kolonizaciju probavnog sustava dojenčeta. Tijekom godina istraživanja važnosti mikrobiote za majku i djete, iznjedrile su se brojne spoznaje o utjecaju probiotika na mikrobiotu tijekom perinatalnog i ranog postnatalnog razdoblja, kao jedne od prehrambenih strategija za smanjenje rizika bolesti tijekom djetinjstva i odrasle dobi.
Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote te ranih intervencija u mikrobiotu djeteta i rizik od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Iako bismo najprije pomislili da probiotici trudnicama koriste kod gastrointestinalnih smetnji koje su česta tegoba u trudnoći, istraživanja o primjeni probiotika fokusirala su se na posve druga djelovanja. U žarištu istraživanja je prevencija i terapija bakterijske vaginoze, gestacijskog dijebetesa te prevencija preeklampsije i prijevremenog poroda, a novijeg datuma su spoznaje o utjecaju na grčeve u dojenčadi.
Najčešće korišteni sojevi kod urogenitalnih infekcija u žena i bakterijske vaginoze su: Lactobacillus rhamnosus GR-1, Lactobacillus reuteri RC-14, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus brevis, Lactobacillus plantarum, L. gasseri, L. crispatus, L. fermentum. Ponekad se u formulacijama kombiniraju s ekstraktom brusnice i/ili d-manozom.
Profilaktička primjena probiotika za trudnice još uvijek nije značajno zaživjela, no mogli bi u budućnosti postati sastavni dio većeg broja sveobuhvatnih prenatalnih dodataka prehrani. U svrhu prevencije atopijskog dermatitisa kroz primjenu probiotika tijekom trudnoće i laktacije, najznačajniji utjecaj na SCORAD indeks pokazuju vrste Lactobacillus paracasei i Lactobacillus sakei. U svrhu utjecaja na metaboličko zdravlje, u trudnica su najčešće korištene vrste Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Bifidobacterium lactis, Bifidobacterium bifidum.
Formulacije s probioticima za zdravlje kože
Naš najveći organ, koža, neprestano je izložen unutrašnjim i vanjskim čimbenicima koji mogu utjecati na njezino stanje i funkciju. Kao posljedica tih utjecaja dolazi do fotostarenja, upale, imunosne disfunkcije, neravnoteže homeostaze epidermisa te brojnih drugih poremećaja kože. Brižno odabrane namirnice i obilje tekućine preduvjet su zdravlja i ljepote. Zdrava i lijepa koža prvi je vanjski znak ljepote, ali i pokazatelj naših prehrambenih navika. Pravilnom prehranom koju odlikuje bogatstvo nutrijenata, posebice vitamina, minerala, biljnih kemikalija i pravilan odabir masnoća, možemo učiniti mnogo za prvi dojam koji ostavljamo na druge - svoj vanjski izgled.
Posljednjih godina sve se više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože. Dodatno, poznato je kako mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom, putem signalnih molekula, te se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Štoviše, danas je znanstveno potvrđeno da postoji povratna komunikacija između mozga, crijeva i kože, a u toj komunikaciji ključnu ulogu igra mikrobiom.
Modulacija crijevnog mikrobioma utječe na imunosne signalne puteve te tako primjerice smanjuje štetu koja nastaje UV-zračenjem. Stoga se probiotici koriste i u svrhu fotoprotekcije (zaštite od sunčevog zračenja) u pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, a u novije vrijeme pojavila se ideja primjene postbiotika (metabolita ili komponenti staničnih membrane probiotika) u svrhu održanja lijepe i zdrave kože. Naime, lizati stanica probiotika sadrže hijaluronsku kiselinu, sfingomijelinazu, egzopolisaharide, peptidoglikane, mliječnu kiselinu, odnosno molekule koje imaju povoljan učinak na obnavljanje kože, pospješuju urođeni imunitet kože te štite od fotostarenja.
Probiotici, prebiotici, sinbiotici i postbiotici sastojci su koji imaju povoljno djelovanje na probavni i imunološki sustav te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu. Vjerojatno će se u budućnosti pojaviti i noviji pripravci koji bi mogli sadržavati kombinaciju probiotika, prebiotika i postbiotika ili lizate mikrobnih stanica.
Izazov u ovome polju u budućnosti leži u kombiniranju strateške upotrebe sastojaka koji se primjenjuju izvana sa sastojcima i namirnicama koje se unose iznutra u svrhu intervencije u biološke procese starenja kože i druge nepoželjne i patološke promjene na koži.
Formulacije s probioticima za metaboličko zdravlje
Brojni su znanstveni dokazi koji upućuju na to da crijevna mikrobiota može imati ulogu u patogenezi debljine i šećerne bolesti. Više je studija pokazalo kako kod bolesnika s dijabetesom postoji umjeren stupanj disbioze, međutim, još uvijek nisu rasvijetljeni svi mehanizmi putem kojih mikrobiota dolazi u interakciju s metabolizmom. Energijski metabolizam, upala, propusnost crijevne barijere i imunosni sustav smatraju se ključnim mehanizmima koji reguliraju razvoj dijabetesa. Nadalje, neuravnotežena prehrana promovira povećanje koncentracije lipopolisaharida (LSP) u plazmi, što je u korelaciji s povećanom crijevnom propusnosti i upalnim odgovorom koji pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa. O značaju sastava mikrobiote za održanje adekvatne tjelesne mase svjedoče i prikazi slučaja transplantacije fekalne mikrobiote koji ukazuju na promjene tjelesne mase primatelja ovisno o tome je li donor bio vitak ili gojazan. Također, studije su pokazale da se prestanak pušenja veže uz promjene sastava mikrobiote koje bi mogle biti u vezi s porastom tjelesne mase. Poseban interes struke privukla je primjena bakterije Akkermansia muciniphila, koja se veže uz bolju regulaciju glikemije te smanjenje rizika šećerne bolesti i debljine.
Literatura:
- https://www.worldgastroenterology.org/guidelines/probiotics-and-prebiotics/probiotics-and-prebiotics-english
- Husein-ElAhmed H, Steinhoff M. Meta-analysis on preventive and therapeutic effects of probiotic supplementation in infant atopic dermatitis. J Dtsch Dermatol Ges. 2023;21(8):833-843.
- Jamilian M, Bahmani F, Vahedpoor Z, Salmani A, Tajabadi-Ebrahimi M, Jafari P, Hashemi Dizaji S, Asemi Z. Effects of Probiotic Supplementation on Metabolic Status in Pregnant Women: a Randomized, Double-blind, Placebo-Controlled Trial. Arch Iran Med. 2016;19(10):687-682.
- Liu Q, Ranallo R, Rios C, Grice EA, Moon K, Gallo RL. Crosstalk between skin microbiota and immune system in health and disease. Nat Immunol. 2023;24(6):895-898.
- Morales-Torres, R.; Carrasco-Gubernatis, C.; Grasso-Cladera, A.; Cosmelli, D.; Parada, F.J.; Palacios-García, I. Psychobiotic Effects on Anxiety Are Modulated by Lifestyle Behaviors: A Randomized Placebo-Controlled Trial on Healthy Adults. Nutrients 2023, 15, 1706.
- Szajewska H, Berni Canani R, Domellöf M, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, et al. Probiotics for the management of pediatric gastrointestinal disorders: position paper of the ESPGHAN Special Interest Group on Gut Microbiota and Modifications. J Pediatr Gastroenterol Nutr.2023;76(2):232–47.
- Szydłowska A, Sionek B. Probiotics and Postbiotics as the Functional Food Components Affecting the Immune Response. Microorganisms. 2022;11(1):104.
