Marta Kovačević

Datum objave: 04. 12. 2017.

Većina ljudi zna kako je voće i povrće neizostavni element prehrane koju nazivamo pravilnom i uravnoteženom. Međutim, postoji li razlika između voća i povrće?

Osim okusa, mirisa, izgleda i strukture postoji i razlika u hranjivim sastojcima putem kojih voće i povrće djeluje na zdravlje organizma. Donosimo vam ključne razlike između voća i povrća  te zdravstvene blagodati koje one osiguravaju.

Voće i povrće možemo klasificirati prema dvjema točkama gledanja. Prva se odnosi na botaničku podjelu, dok drugu možemo promatrati iz kulinarskog aspekta. Botanički gledano voće i povrće klasificiramo ovisno od kojeg dijela biljke je izraslo. Voće se razvija iz cvijeta biljke, dok ostale dijelove, korijen, stabljiku i lišće, kategoriziramo kao povrće. Iz kulinarske perspektive, voće i povrće klasificiramo na temelju okusa. Voće je uglavnom slatkastog okusa, stoga ga koristimo za pripremu slastica, sokova te ga konzumiramo kao međuobrok. S druge stane, povrće odlikuje blagi okus, a zbog toga ga koristimo kao prilog ili glavno jelo. Prema navedenim klasifikacijama, ponekad može doći do zabune. Odnosno kulinarski gledano određeno voće svrstavamo u kategoriju povrća i obrnuto. Najpoznatiji primjer je svakako rajčica, ali toj skupini mogu se pridružiti i avokado, krastavac, paprika, patlidžan, tikvica te maslina.

Gledano s nutritivnog aspekta, voće i povrće imaju brojne zajedničke karakteristike. Bogati su vlaknima, vitaminima i mineralima te snažnim antioksidansima. Također, siromašni su natrijem i mastima.

S obzirom da je glavna karakteristika voća upravo slatki okus, voće sadrži značajno veću količinu šećera, u odnosu na povrće, a samim time i veću energetsku vrijednost. Primjerice jedna šalica jabuka sadrži 65 kcal odnosno 13 g šećera, dok jedna šalica brokule sadrži 31 kcal te 2 g šećera. Usporedimo li sadržaj vlakana neke vrste voća, ono sadrži više vlakana po gramu u odnosu na povrće. Količina vlakana na 100 g voća iznosi 2-15 g, dok jedna količina povrća sadrži 1.2 do 4 g vlakana. Određene grupe voća odnosno povrća specifične su po svom sastavu, primjerice:

  • gomoljasto povrće bogato je vlaknima te predstavlja dobar izvor vitamina C, beta-karotena, kalija i vitamina B
  • citrusi su poznati po sadržaju vitamina C i beta-karotena te djeluju kao snažni antioksidansi
  • kupusnjače osiguravaju sekundarne produkte metabolizma koje nazivamo glukozinolati, a u organizmu su poznati kao antikarcinogene komponente.
  • bobičasto voće izvor je antocijana, fitokemikalije koja osigurava crveno-ljubičaste nijanse bobičastog voća, a ujedno djeluje kao antioksidans u ljudskom organizmu.

Upravo su zbog svog kemijskog sastava voće i povrće prepoznati kao elementi prehrane ključni u prevenciji određenih bolesti. Vlakna osiguravaju regulaciju glukoze u krvi te pridonose boljoj peristaltici crijeva čime smanjuju rizik od karcinoma debelog crijeva.

Brojni antioksidansi skriveni u voću smanjuju rizik od karcinoma, a niska energetska vrijednost odlična je za prevenciju, ali i regulaciju prekomjerne tjelesne mase odnosno pretilosti.

Bez obzira na razlike u kemijskom sastavu, voće i povrće zaista donosi brojne blagodati za zdravlje organizma. Kako bismo tijelu osigurali širok spektar hranjivih tvari potrebno je jesti raznovrsno, što uključuje i konzumaciju voća i povrća. Neka na vašem obiteljskom tanjuru prevladavaju dugine boje.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Hrana, hranjive tvari, petica, povrće, voće,

Komentari