Vitaminoteka

Datum objave: 09. 02. 2015.

U našim crijevima živi oko milijun bakterija, što „dobrih“ što potencijalno „loših“, odnosno patogenih. Za zdrav i vitalan organizam od velike je važnosti da broj dobrih prevladava u odnosu na broj loših bakterija.

U očuvanju zdrave i uravnotežene crijevne mikroflore važnu pripomoć nude prebiotici, neprobavljiva vlakna koja „dobre“ bakterije odnosno probiotici koriste kao hranu. Prebiotici selektivno potiču rast i aktivnost probiotika i na taj način utječu pozitivno na cjelokupno zdravlje organizma.

Do danas, prebiotik kojem je u literaturi posvećena najveća pažnja i čija je uloga u očuvanju zdravlja najviše proučavana je inulin.

O inulinu pobliže
Inulin je biljni polimer koji služi kao rezervni ugljikohidrat, i u različitim količinama prisutan je u preko 36000 biljnih vrsta. Značajne količine inulina nalaze se u jeruzalemskoj artičoki, cikoriji, maslačku, luku i češnjaku.

Inulin ima manju kalorijsku vrijednost od ostalih ugljikohidrata. Razlog tome leži u njegovoj strukturi koju probavni enzimi nisu u mogućnosti sasvim probaviti.

Zbog toga, inulin prolazi kroz usta, želudac i tanko crijevo bez da je metaboliziran i nepromijenjen dospijeva u debelo crijevo gdje podliježe potpunoj fermentaciji od strane selekcioniranih bakterija. Kao produkt anaerobne fermentacije nastaje bakterijska biomasa; plinovi - CO2, CH4, H2; kratkolančane masne kiseline - octena, propionska i maslačna; te mliječna kiselina, a oslobođena energija iznosi svega 1,5 kCal/g

Zbog manje kalorijske vrijednosti inulin je u mnogim zemljama našao svoju primjenu u obliku zamjene za masnoće ili u šećer te u svrhu smanjenja kalorijske vrijednosti namirnica poput sladoleda, mliječnih proizvoda, slatkiša i pekarskih proizvoda.

Blagotvorna svojstva inulina
Inulin se prije svega razmatra zbog svog pozitivnog učinka na crijevnu mikrofloru. Brojne su studije potvrdile stimulativno djelovanje inulina na rast bifidobakterija i to u dozi od 5 grama dnevno. Budući da pojedine vrste bakterija imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka, a to su prije svega Bifidobacteria i Lactobacilli, „hranjenje“ tih bakterija inulinom omogućava im da nadvladaju potencijalno štetne bakterije. Blagotvorno djelovanje bifidobakterija dobro je dokumentirano brojnim znanstvenim istraživanjima, a uključuje: inhibiciju rasta patogenih bakterija, stimulacija komponenata imunološkog sustava te pomoć u apsorpciji određenih iona i sinteza B vitamina.

Rastući je broj studija čiji rezultati povezuju inulin s poboljšanom bioiskoristivošću i ravnotežom minerala. Smatra se da fermentacijom inulina dolazi do zakiseljavanja sadržaja kolona što za posljedicu ima rast koncentracije ioniziranih minerala, posebice kalcija i magnezija. Ta su saznanja navela znanstvenike da promotre utjecaj inulina na gustoću koštane mase. U studiji objavljenoj u časopisu International Dairy Journal adolescenticama je davana prehrana obogaćena s 8 g mješavine inulina i oligofruktoze dnevno. Utvrđena je poboljšana apsorpcija kalcija tijekom suplementacije, a učinak je bio najizraženiji u djevojaka kod kojih je na početku istraživanja primjećena slabija apsorpcija kalcija. Nedavno objavljena intervencijska studija koja je trajala jednu godinu, a pratila je stotinu dječaka i djevojčica u predpubertetskoj dobi koji su primali 8 g inulina i oligofruktoze dnevno, pokazala je značajno poboljšanje apsorpcije kalcija već nakon 8 tjedana, a učinak poboljšane apsorpcije zadržan je tijekom cijelog intervencijskog perioda. Na kraju studije razultati su pokazali kako dodatak 8 g inulina i oligofruktoze dnevno poboljšavaju mineralni sadržaj kosti i gustoću koštane mase. Takvi rezultati navode na zaključak da inulin služi i kao važna pripomoć u prevenciji nastanka osteoporoze.

Studije provedene na životinjama pripisuju inulinu još jedno pozitivno fiziološko svojstvo, a to je modulacija metabolizma lipida što se očituje smanjenjem povišene razine triglicerida. Smatra se da inulin ometa metabolički proces stvaranja masnoće u organizmu i da je sličan učinak prisutan i kod ljudi.

Inulin u obogaćenim prehrambenim proizvodima
Svakodnevna prehrana osigurava i do nekoliko grama inulina organizmu. Prema saznanjima objavljenim u časopisu Journal of Nutrition utvrđeno je da Europljani konzumiraju prosječno 3 – 11, a Amerikanci 1 – 4 grama inulina dnevno. Rezultati istraživanja otkrili su da unos inulina, čak i u visokim dozama ne uzrokuje mortalitet, morbiditet, trovanje organa, ne ugrožava reproduktivno zdravlje, ne utječe negativno na razvoj niti ima karcinogeno djelovanje što širom otvara vrata prehrambenoj industriji da ga zbog povoljnog djelovanja doda hrani. Inulin se u prehrambenoj industriji koristi i u svrhu zamjene masnoća, u tom slučaju 1 g masti zamjenjuje se s otprilike 0,25 g inulina.

Proizvodima koji su usmjereni zdravlju probavnog sustava, dodaje se otprilike 3 – 8 g inulina te se ističe njegovo bifidogeno djelovanje.

U svim zemljama u kojima se koristi, inulin se klasificira kao hrana ili sastojak hrane i kao takvog ga europsko zakonodavstvo smatra sigurnim, a slično je i u SAD-u.

Jedina osnova za ograničen unos veže se uz gastrointestinalnu (ne)toleranciju. Naime, uočeno je da kod nekih osoba, dnevni unos iznad 10 grama inulina može izazvati napuhavanje, grčeve i proljev.

Zbog toga, osjetljive osobe trebaju pripaziti na unos inulina dok osobe koje ne pate od neželjenih smetnji mogu samo profitirati njegovim unosom.

 

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: funkcionalna hrana, prebiotici, vlakna,

Komentari