Vitaminoteka

Datum objave: 29. 07. 2019.

Obiteljsko nasljeđe, smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza), elektrolitski disbalans ili jednostavno vrući ljetni dani, neovisno o uzroku hipotenzija (nizak krvni tlak) može biti neugodno, a u ekstremnim situacijama i životno ugrožavajuće stanje.

Niskim krvnim tlakom smatra se sistolički tlak niži od 105 za muškarce i 100 za žene, a dijastolički 70 za muškarce i 65 za žene. Ako je asimptomatska, odnosno ako se ne manifestira neugodnim senzacijama, hipotenzija može imati i pozitivnu stranu – istraživanja su pokazala kako ljudi s nižim krvnim tlakom u pravilu žive duže. No ako je simptomatska, hipotenzija može biti vrlo neugodna.

Najčešći simptomi hipotenzije

Najčešći simptomi hipotenzije koji nastaju zbog smanjenog dotoka krvi (i time potrebnog kisika tkivima) su:

  • vrtoglavica (naročito pri ustajanju iz sjedećeg, a pogotovo iz ležećeg položaja – tzv. „ortostatska“ hipotenzija)
  • omaglice / zamućenje vida
  • mučnina
  • pospanost i usporenost
  • zbunjenost
  • mišićna slabost
  • nesvjestica

Uzroci hipotenzije

Uzrok hipotenzije najčešće ostaje nepoznat i vrlo često se pripisuje obiteljskom nasljeđu. No poznato je i nekoliko stanja odnosno uzroka koji su dokazani krivci za pad krvnog tlaka, a među njima su najčešći:

  • dehidracija (uslijed povraćanja, proljeva, vrućice, povišene vanjske temperature, pretjerane konzumacije alkohola, pretjeranog vježbanja ili povećane tjelesne aktivnosti)
  • pothranjenost
  • elektrolitski disbalans
  • upotreba antihipertenziva (lijekova protiv povišenog krvnog tlaka – najčešće beta-blokatori, ACE inhibitori i diuretici)
  • bolesti srca i krvnih žila (oslabljena srčana funkcija, perikarditis, suženje aorte, tromboza / embolija, poremećaji srčanog ritma – tahikardija i bradikardija)
  • smanjen volumen krvi kod krvarenja (uslijed / nakon operativnih zahvata, traume, poroda, krvarenja iz probavnog trakta..)
  • snažna bakterijska infekcija (uslijed prolaska bakterijskih toksina u sistemni krvotok kao npr. u akutnoj upali gušterače, upali pluća, težim uroinfektima…)
  • upotreba nekih skupina lijekova (analgetici, antidepresivi, anksiolitici, antiparkinsonici…)
  • anafilaksija (snažna alergijska reakcija uslijed uboda insekta, primjene određenih lijekova ili konzumacije alergenih prehrambenih namirnica – najčešće kikirikija i orašastih plodova)
  • konzumacija većih količina alkohola i / ili narkotika
  • emotivna nestabilnost, depresija

Kada je uzrok pada, odnosno niskih vrijednosti krvnog tlaka poznat najprije, naravno, treba ukloniti uzrok te pokušati prevenirati njegovo ponovno javljanje. No, ako uzrok i dalje ostaje pod znakom upitnika, na scenu stupa niz fizičkih, medikamentnih i prehrambenih opcija koje uvelike mogu pomoći te odagnati nepoželjne simptome.

Svakako treba izbjegavati dugo stajanje te naglo ustajanje iz ležećeg i sjedećeg položaja. Također može uvelike pripomoći i mišićni rad uslijed kojeg se iz nogu i ruku krv brže mobilizira i time pojačava i ubrzava cirkulacija. Neki stručnjaci u tu svrhu savjetuju čak nošenje elastičnih čarapa – istih koje se prepisuju kod oslabljene venske cirkulacije nogu te sindroma varikoznih vena.

Neki od lijekova koji se koriste, iako rijetko, su:

  • fludrokortizon koji povećava volumen cirkulirajuće krvi
  • midodrin koji sprječava (prekomjerno) širenje krvnih žila i time pad tlaka; primjenjuje se najčešće kod ortostatske hipotenzije

Saveznička prehrana

Osim stihijskih pokušaja hrvanja s hipotenzijom, preporučljivo je postepeno promijeniti i prehrambene navike te staviti pojavu simptoma pod kontinuiranu kontrolu.

Prvi i osnovni postulat je dovoljan unos tekućine (nešto više od 30 mL / kg tjelesne mase). Odmah uz bok obilnoj hidraciji stoji unos soli. Iako je sol često smatrana glavnim krivcem za većinu kardiovaskularnih oboljenja, strah od njezine konzumacije je opravdan samo u slučaju granične hipertenzije odnosno rizika od povišenog krvnog tlaka.

Kao što to obično biva u pričama o dvije strane novčića, i u slučaju soli nailazimo na dvije suprotstavljene strane: hipo- i hiper-tenziju, pri čemu je sol u hipertenziji suučesnik u zločinu nad krvožilnim sustavom, dok je u hipotenziji prva linija obrane. I u hipotenziji, doduše, ne treba pretjerati s njezinom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi i dovelo organizam do elektrolitskog disbalansa. No, slijedeći zlatno pravilo umjerenosti, konzumacijom soli ćemo svakako dovesti sniženi krvni tlak „pod kontrolu“.

S obzirom da je za pad krvnog tlaka idealno vrijeme nakon (obilnog) obroka, ljudi koji boluju od hipotenzije svakako bi trebali izbjegavati unošenje većih količina hrane odjednom, a naročito obroke bogate ugljikohidratima. Preporučljivo je raspodijeliti obroke u više manjih, nakon obroka ili uz njega piti puno tekućine te pokoji kofeinski napitak.

Nepravilna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije.

Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovest će organizam u ravnotežu te ublažiti simptome hipotenzije.

Od posebne su pritom važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih žila), vitamin E (omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom) i vitamini B skupine, naročito vitamin B5 (pantotenska kiselina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom su meso, mlijeko, jaja, naranče, banane, avokado, brokula, grah, soja, suncokret i pšenične klice.

Osim optimalne svakodnevne prehrane, povišenog unosa tekućine i soli te redovite mišićne aktivnosti, ponekad je potrebno posegnuti i za dodatnim prirodnim pomagačima. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog tlaka, a to su:

  • ginseng
  • đumbir
  • bademi
  • grožđice
  • gorčika
  • ružmarin
  • žutilica
  • slatki korijen
  • podbjel

Kako korisnih, tako ima i biljaka sa suprotnim učinkom, odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su:

  • celer
  • glog
  • kopriva
  • kadulja
  • stolisnik
  • češnjak
  • hren
  • peršin
  • turika
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: hipotenzija, niski krvni tlak,

Komentari