Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije UV zračenje koje sunce emitira.
Kada je koža pretjerano izložena suncu dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njenu elastičnost. Kao vidljivi znaci fotostarenja, odnosno oštećenja kože nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca. Međutim, ono što golim okom ne vidimo, još više bi nas trebalo zabrinjavati. To su oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja, a koja povećavaju rizik za razvoj raka kože.
Istina je i da sunce ima svoje korisne učinke, a jedan od korisnih procesa je sinteza vitamina D u koži. Sunčevo zračenje u tijelu stimulira i lučenje serotonina – neurotransmitera koji je poznatiji kao „hormon sreće“. Serotonin je uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja, te percepciju boli. Nedostatak danjeg svjetla koji je, karakterističan za zimsko razdoblje godine, uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah te poboljšava raspoloženje. Stoga je jasno da je sunce blagotvorno, ali sa suncem uvijek kontrolirano i odgovorno!
Zašto su sunčeve zrake štetne?
B spektar UV zraka (UVB, 290–320 nm) općenito je prepoznat kao najkarcinogeniji, iako DNA molekule u velikoj mjeri apsorbiraju i B i C spektar (UVC, 100–290 nm) koji induciraju eritem (crvenilo) te mutagene lezije. Ipak, najraširenije su UV zrake spektra A (UVA, 320–400 nm), one predstavljaju 90% UV zraka koje dosegnu zemljinu površinu. UVA zrake penetriraju duboko u kožu, do osnovnih slojeva stanica koje se aktivno dijele, prilikom čega mogu uzrokovati značajna i trajna oštećenja kože.
UVA zrake djeluju kao okidač za reaktivne kisikove molekule (ROS) i slobodne radikale, te uzrokuju fotooksidativni stres usljed kojega, u izloženom tkivu, dolazi do oštećenja DNA molekula, lipida i proteina. ROS i slobodni radikali nastaju kao nuspojava normalnih metaboličkih procesa u organizmu ili prilikom izlaganja organizma štetnim utjecajima duhanskog dima, zagađenju iz okoline, kontaminantima iz hrane, te uslijed neadekvatne prehrane ili izrazito intenzivne tjelovježbe. Pokazano je da UV zrake smanjuju razinu nekih antioksidansa u krvi i tkivima, primjerice likopena za čak 31 – 46%, a neravnoteža staničnih antioksidansa je značajna promjena koja se uočava kod ne-melanomskih tumora kao i kod patogeneze i razvoja melanoma. Smatra se da ROS u velikoj mjeri doprinose razvoju kožnih bolesti i poremećaja te starenju kože. Nadalje, vjeruje se da bi se čak i povećan rizik od razvoja melanoma, koji nije u direktnoj vezi sa DNA oštećenjima, mogao povezati s porastom ROS.
Nutrijenti za zaštitu od sunca
Brojna znanstvena istraživaja ukazuju da određeni nutrijenti i namirnice koje ih sadrže mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja ili čak i pomoć u oporavku postojećih oštećenja, te tako utjecati i na smanjenje rizika od razvoja malignih transformacija. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, astaksantina, luteina, likopena, vitamina A, C, E, B3 te selena i cinka. Nadalje, provedene su i studije koje ukazuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja i maslinovog ulja.
Sve se više izdižu i „nove zvijezde“ u obitelji karotenoida jer su se spoznala snažna djelovanja luteina i astaksantina. Lutein posebno dobro štiti oči od negativnih promjena uzrokovanih izlaganjem suncu, zahvaljujući snažnim antioksidativnim svojstvima. Međutim, dostatnim unosom lutein se koncentrira i u koži gdje ispoljuje brojne pozitivne učinke. Pokazalo se da lutein uspješno sprječava oksidaciju i razgradnju lipida kože te pojačava njezinu vlažnost i elastičnost.
Astaksantin pripada skupini karotenoida, pigmentnih molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i njigovim mikroskopskim srodnicima – mikroalgama. Njegovo osnovno svojstvo je snažna antioksidativna aktivnost koja ima potencijalno povoljan učinak na brojne zdravstvene tegobe. Znanstvena literatura govori u prilog astaksantinu i ističe zaštitni učinak na prevenciju oštećenja izazvanih UV-zračenjem, protuupalno i snažno antioksidativno djelovanje. Doze astaksantina koje se preporučuju u svrhu zaštite od fotooksidacije iznose od 4 – 8 mg dnevno, a uputno je astaksantin uzimati u kombinaciji s drugim antioksidansima.
Esencijalne masne kiseline imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože. One, također, vlaže kožu i ublažavaju nadražaje na koži. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina se manifestira suhom kožom sklonom iritacijama. Zbog toga je neophodno prehranom osigurati njihov adekvatan unos pa će tako jelovnik čiji važan dio čine biljna ulja, sjemenke, orašasto voće i riba pridonijeti vitalnom i mladolikom izgledu kože. Koža mora biti i adekvatno hidrirana jer se tada lakše bori protiv oštećenja. Stoga ne smijemo zanemarivati dnevni unos tekućine tijekom izlaganja suncu.
Top namirnice za ljeto
Znanstvena istraživanja pokazuju da osobe čija se prehrana temelji na voću i povrću imaju i zdraviju i sjajniju kožu, ljepšeg tena, manje sklonu borama. Taj se učinak pripisuje poglavito karotenoidima, crvenkasto-narančastim pigmentima čiji je najpoznatiji izvor – mrkva, ali i marelice, dinja, zeleno lisnato povrće, bundeva i breskva. Karotenoidi igraju i važnu ulogu u zaštiti tkiva od fotooksidacije izazvane UV zračenjem. Budući da je oksidativna šteta koju uzrokuje UV zračenje na očima i koži danas jasno dokumentirana, potencijalna povoljna djelovanja karotenoida mogu biti vrlo korisna “unutarnja“ zaštita, koju valja kombinirati s odgovornim izlaganjem suncu. Iako je mrkvu dobro jesti i sirovu, kuhanje povećava apsorpciju karotenoida u organizmu, kao i dodatak ulja jer su karotenoidi topivi u mastima. Kao zaštitnici očiju od sunca posebno se ističu karotenoidi lutein i zeaksantin iz zelenog lisnatog povrća poput špinata i blitve te iz kukuruza.
Crvena boja većine ljuskara, uključujući škampe i gambere, potječe od astaksantina, kao i boja mesa lososa. Astaksantin pripada obitelji karotenoida kao i popularni beta-karoten, a zajedno pomažu koži da se brže prilagodi UV zračenju. Astaksantin, kao pripadnik skupine karotenoida, učinkovito štiti membrane stanica. Njegova antioksidativna aktivnost dokazana je brojnim studijama.
Brokula uz prokulice, cvjetaču i kupus pripada skupini biljaka krstašica koje sadrže visoku koncentraciju aktivnih fitokemikalija glukozinolata, koji se u tijelu metaboliziraju u moćne antikarcinogene spojeve. Ovi su spojevi djelotvorni i kad je u pitanju koža. Naime, istraživanje na miševima pokazalo je kako klice brokule mogu zaštititi kožu od štetnog UV zračenja i time smanjiti rizik od pojave karcinoma kože. Oni miševi koji su konzumirali brokulu imali su 25 posto manje tumora od miševa koji nisu bili hranjeni brokulom.
Bobičasto voće nalazi se na samom vrhu popisa namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje kože. Ono sadrži vitamine C i A te minerale željezo, kalij, prehrambena vlakna, folnu kiselinu i obilje fitokemikalija koje djeluju antioksidativno. Primjerice, crveno voće sadrži elagičnu kiselinu koja smanjuje razgradnju odnosno propadanje kolagena što je primarni proces starenja kože.
Za zaštitu kože iznimno su važne i dobre masti, poput omega-3 masnih kiselina ili oleinske masne kiseline koja je zastupljena u maslinovom ulju, avokadu, majčinom mlijeku i čokoladi. Biljna ulja ujedno su izvrstan izvor vitamina E koji je također važan za zaštitu membrana stanica kože od oštećenja.
Probiotici i zaštita kože
Osim dobro poznate i dokazane sposobnosti probiotika da pozitivno utječu na sastav intestinalne mikroflore, nekoliko studija predočilo je dokaze prema kojima bi određene probiotičke bakterije mogle modulirati imunološki sustav i na lokalnoj i na sistemskoj razini te na taj način poboljšavati mehanizme imunološke obrane. Nekoliko studija pokazalo je da probiotici mogu biti korisni u terapiji atopijskog dermatitisa, a s obzirom na navedena svojstva vjeruje se da probiotici svoje blagotvorno djelovanje, osim na probavni sustav, mogu polučiti i na koži.
U randomiziranom, dvostruko slijepom, placebo kontroliranom kliničkom pokusu nastojalo se utvrditi može li probiotička bakterija Lactobacillu johnsonii NCC 533 (La1) modulirati imunološku homeostazu kože narušenu UV zrakama. Uočeno je da unos probiotičke bakterije La1 ubrzava oporavak epidermalnih stanica te njihovu funkciju. Autori pokusa navode da ovakvi rezultati dodatno potvrđuju tezu kako određene probiotičke vrste mogu doprinijeti modulaciji imunološkog sustava očuvanjem homeostaze kože.