Ginkgo biloba

Domovina ginkga je Kina, odakle je u 18 st. prenesen u Europu zbog čega najstarija stabla na europskom tlu bilježe tek 250 godina, dok u Kini, naprotiv, postoje stabla stara i 4 000 godina.

Ginkgo Biloba se dobiva iz lista stabala Ginkga, a prvi interes prema medicinskim svojstvima datira prije 5 000 godina u drevnoj Kini kada je iscjeljitelj Chen Noung prvi opisao sposobnost Ginkgo bilobe u liječenju bolesti srca i pluća, s napomenom da udisanje njegovih para može biti od koristi u liječenju astme i bronhitisa.

Znanost o Ginkgu

Danas je Ginkgo biloba najčešće propisivan biljni pripravak u Njemačkoj te jedan od najčešće korištenih bezreceptnih biljnih lijekova u SAD-u. Godine 1964. jedna je njemačka farmaceutska kompanija razvila ekstrakt Ginkgo bilobe pod imenom EGb 761 i od tog trenutka provedeno je na stotine studija koje su proučavale učinak Ginkga na ljude i životinje.

Njemačka Komisija E (ekvivalent američkom FDA za botaniku) odobrila je upotrebu preparata Ginkgo biloba za simptomatsko liječenje problema s pamćenjem, koncentracijom i depresijom uzrokovanih organskim bolestima mozga.

Ekstrakt biljke Ginkgo biloba ili njegove komponete su opsežno proučavane u kontekstu učinka na kognitivne, fiziološke i psihološke posljedice neuroloških i vaskularnih stanja. Konkretno, proučavan je učinak na sposobnost prisjećanja, vrijeme reakcije, pozornost, koncentraciju, psihomotorne funkcije, umor te brzinu procesiranja informacija. Također, ispitivan je učinak Ginkgo bilobe na simptome Alzheimerove bolesti, demenciju povezanu sa starenjem, traumatsku ozljedu mozga, moždani udar, makularnu degeneraciju i sl.

Provedena istraživanja pružila su znanstvenu potvrdu opravdanosti primjene u liječenju bolesti srca i pluća te ukazala na pozitivan učinak Ginkgo bilobe na mozak. Vrijednost Ginkga leži u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremitetima. Povećanjem protoka krvi, Ginkgo biloba posljedično ima pozitivan učinak na cjelokupni vaskularni sustav te pomaže osigurati hranjive tvari mozgu, očima, ušima i srčanom mišiću.

Iako se Ginkgo rutinski koristi kao dodatak prehrani za poboljšanje pamćenja i cirkulacije, čini se da su njegove potencijalne blagodati dalekosežnije. Studije na životinjama otkrivaju da Ginkgo može utjecati na regulaciju gena koji imaju važnu ulogu u otpornosti na stres i antioksidativnoj zaštiti stanica te da povećava aktivnost važnih zaštitnih gena u stanicama, prevenira degeneraciju mitohondrija te povećava životni vijek životinja.

Do danas je iz ginka izolirano oko 50 spojeva. Za djelotvornost su najvažnije tri skupine spojeva: flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi.

Toksičnost i interakcije ekstrakata Ginkgo biloba

Ispitivanja pokazuju da je toksičnost vrlo niska te da se ekstrakt ginkga vlo dobro podnosi. Vrlo rijetko se mogu pojaviti blage probavne smetnje, glavobolja ili alergijske kožne reakcije.

Oprez je nužan kod osoba koje uzimaju antikoagulanse, osobito varfarin jer je moguća interakcija između lijeka i Ginkga što povećava rizik od krvarenja. Isto vrijedi i za aspirin.

Ginkgo biloba na tržištu

Potrošačima na raspolaganju stoje desetci ekstrakata Ginkgo bilobe. Većina proizvoda  ima omjer 50:1 odnosno 50 jedinica lista ginkga na svaku jedinicu ekstrakta te su standardizirana da sadrže 22 - 26 % ginkgo flavono glikozida. Ekstrakt EGb 761  primjerice sadrži 5-7 % ginkolida i bilobalida, 22-24 % flavonoida (kvercetin, kaempferol, izohamnetin) i manje od 5 ppm ginkolnih kiselina. Granica za koncentraciju ginkolnih kiselina postavljena je jer alkil-fenoli poput ginkolnih kiselina mogu uzrokovati kontaktni dermatitis i zabilježeno je citotoksično djelovanje. Na tržištu postoje i brojni pripravci koji nisu standardizirani čiji je točan sastav, sigurnost i učinkovitost nepoznat.