Je li fruktoza štetna za bubrege ili ne, vječni je predmet rasprave američkih znanastvenika od kojih se neki priklanjaju struji koja govori u prilog fruktoznim zaslađivačima, a drugi zagovaraju upotrebu drugih zaslađivača.
U Americi se kao zaslađivač masovno koristi fuktozni sirup dobiven iz kukuruza, a dostupan je u tri različite omjera: 55 fruktoza+42% glukoza (najčešće upotrebljavan u zaslađivanju gaziranih pića), 42% fruktoze + 58% glukoza (najčešće upotrebljavan u prehrambenim prizvodima) te 90% fruktoza + 10% glukoza.
Određene studije pokazale su kako dugoročna uporaba takvih zaslađivača dovodi do hiperuricemije - povišenih razina mokraćne kiseline u krvi koja neminovno uništava funkciju bubrega i može dovesti do bubrežnog zatajenja. Neka istraživanja sugeriraju da se rizik za kronična bubrežna oboljenja može povećati za čak 150% u pojedinaca koji često konzumiraju gazirana pića zaslađena spomenutim zaslađivačima. Međutim u svim dosadašnjim studijama period praćenja nije bio dovoljno dug (<9 godina) da bi se promjene smatrale značajnima te se svakako ukazuje potreba za daljnjim ispitivanjima.
Izvor: Kidney International, Vol 77, April 2010
Komentari
Povezani članci
Umjetni zaslađivači ne mogu prevariti mozak
Novi niskokalorični zaslađivač pozitivno utječe na zdravlje crijeva
Ispitan utjecaj zaslađivača na crijevnu mikrobiotu
Umjetna sladila sprečavaju gubitak tjelesne mase
Slatke vijesti: sukraloza ne uzrokuje karcinom
Stevija i inulin – novi sastojci „zdravih“ slastica?
Neumjereni unos šećera vrlo je sličan „pravim“ ovisnostima
Aspartam siguran po ljudsko zdravlje
Slatki osjećaj sitosti
Više o šećerima
Svestrana Stevia
Umjetni zaslađivači – korisni ili kontraproduktivni?
Tko će ga znati sa zaslađivačima
O šećerima i umjetnim zaslađivačima
