Donosimo najzanimljivije zaključke predavanja sa stručnog skupa "Zdravlje djece"

Skup je otvorio prof. dr.sc. Milivoj Jovančević s uvodnim predavanjem o debljini kod djece uz prikaz rezultata mjerenja indeksa tjelesne mase djece u dobi od 2-8 godina u Republici Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da se povećana tjelesna masa i debljina počinju značajno učestalije javljati nakon 4. godine života i da linearno rastu do dobi od 9,5 godina. Najveća učestalost je u priobalnim dijelovima RH, nešto je manja u kontinentalnim regijama, a najmanja u gradu Zagrebu. Niži BDP povezan je s većom učestalosti povećane TM i debljine, u dobi djece između 48 i 96 mjeseci. Uslijedilo je predstavljanje rezultata istraživanja o prepoznavanju čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Osim indeksa tjelesne mase koji je koristan okvirni pokazatelj debljine, za procjenu rizika od KVB važan je omjer opsega struka i visine (eng. Waist to height ratio – WHtR.) U istraživanje je bilo uključeno 1418 djece u dobi od 5-15 godina. Prema najnovijim WHtR kriterijima, povećan zdravstveni rizik za KV bolesti ima čak 25,1% djevojčica i 21,4% dječaka. Gotovo 80% roditelja ne prepoznaje čimbenike rizika za pojavu KV bolesti kod vlastite djece i pogrešno procjenjuju stupanj njihove uhranjenosti.

Prof. Jovančević zaključio je da je pretilost djece iznimno kompleksan problem u čijem rješavanju moraju sinkronizirano djelovati obitelj, obrazovne institucije (vrtići i škole) i pedijatrijska skrb.

O mentalnom zdravlju djece, koje ovisi o interakciji bioloških predispozicija i cjelokupne okoline u kojoj dijete odrasta, govorila je prof.dr.sc. Gordana Keresteš. Mnogi psihički poremećaji imaju korijene u djetinjstvu i adolescenciji – 50% ih se javlja do 14., a 75% do 24. godine života. Djeca najčešće obolijevaju od anksioznosti, depresivnosti, poremećaja ponašanja i teškoća učenja.

Prof. Keresteš prezentirala je rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju djece u doba pandemije, u kojem je sudjelovalo gotovo 800 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole. Rezultati su pokazali da je pandemija COVID-19 izazvala zabrinutost učenika, pri čemu ih je najviše brinula mogućnost da se zarazi njima bliska osoba. Djeca su izvijestila i o nemogućnosti zadovoljavanja temeljnih psiholoških potreba zbog pandemijskih mjera, zahtjevnosti online nastave i o mnogim simptomima narušenog psihičkog zdravlja. Djevojčice i stariji učenici imali su više poteškoća s psihičkim zdravljem od dječaka i mlađih učenika. Zaštitni čimbenici za teškoće psihičkog zdravlja bili su kvalitetni odnosi s bliskim osobama i osobine ličnosti koje upućuju na psihičku otpornost, dok su se rizičnim čimbenicima pokazali osjetljivost na okolinu i prisutnost drugih, ne-pandemijskih, stresnih životnih događaja.

Olgica Velkovski Škopić, mag.pharm. govorila je o važnosti primjene dodataka prehrani u dječjoj populaciji. Pedijatrijske smjernice za uvođenje dodataka prehrani upućuju kako ih treba primjenjivati tijekom razdoblja povećane učestalosti infekcija, viroza i prehlada; kod alergije na skupinu namirnica; izbirljivosti ili/i odbijanja određenih namirnica; pothranjenosti i kroničnih bolesti. Zanimljivo je da zdravstveni sustav u Velikoj Britaniji preporučuje svakodnevnu primjenu vitamina A, C i D za svu djecu od navršenog 6. mjeseca do 5. godine života.

Naglašavajući savjetodavnu i edukativnu ulogu ljekarnika, mag. Velkovski Škopić sudionicima je putem tri prikaza slučajeva prezentirala česte upite iz svakodnevne prakse, te je prikazala sastojke i dodatke prehrani koje ljekarnici mogu ponuditi u pojedinim situacijama.

U svom predavanju „Izazovi s probavom u dječjoj dobi“, Lana Omerza, dr.med. govorila je o tri najčešća problema iz svakodnevne prakse dječjeg gastroenterologa. To su akutni proljevi, GERB i nedostatak apetita.

U dječjoj populaciji akutni sekretorni proljev najčešće uzrokuje rota-virusni gastroenterokolitis. Akutni proljev nije problem sam po sebi, nego je to dehidracija do koje dolazi zbog velikog gubitka tekućine. Ovisno o stupnju dehidracije dolazi i do promjena kliničkog izgleda i ponašanja djeteta. Blago do umjereno dehidriranu djecu treba pokušati peroralno rehidrirati, a teže dehidrirana djeca i ona koja ne podnose peroralni unos zahtijevaju parenteralnu hidrataciju. Liječniku uvijek treba uputiti dojenčad mlađu od 2 mjeseca, teško kronično bolesnu djecu, djecu koju zbog povraćanja ne možemo oralno rehidrirati, djecu s više od 8 stolica na dan i djecu sa znacima dehidracije. Tijek liječenja akutnih gastroenterokolitisa u svijetu od 1978. godine, promijenila je oralna rehidracijska otopina. ORS je spasila mnogo života i do danas ima nezamjenjivu ulogu.

Djeca s gastroezofagealnom bolešću (GERB) su nezadovoljna, iritabilna, odbijaju hranu, plaču i imaju slabiji prirast tjelesne težine. Simptomi GERB-a su bolnost, osjećaj žgaravice, upala jednjaka… što kod djece nije jednostavno prepoznati. Ne treba miješati GERB i GER – gastroezofagealni refluks koji je vrlo često i normalno fiziološko stanje u dojenačkoj dobi. Refluksne tegobe obično se javljaju u dobi prije 6. mjeseca i prolaze uspravljanjem djeteta ili početkom hranjenja krutom hranom. Ako se tegobe jave nakon 6. mjeseca i ako se pogoršavaju nakon godine dana, treba ih smatrati patološkim. Kod svih dobnih skupina iznimno je važna pažljiva anamneza. Na kraju predavanja, dr. Omerza je naglasila da su povremeni gubici apetita vrlo učestali u dječjoj dobi i da predstavljaju normalnu fazu razvoja, no važno je prepoznati posljedice koje smanjeni apetit može izazvati zbog nutritivnih deficita. Na apetit mogu utjecati vitamini B skupine, cink i gorke biljke koje se koriste kao stimulatori apetita.

Opstipacija je jedna od najčešćih tegoba u dječjoj dobi i jedan od najčešćih razloga posjeta pedijatrijskom gastroenterologu. Doc.dr.sc. Zrinjka Mišak sudionicima je predstavila smjernice za dijagnozu i liječenje opstipacije u dječjoj dobi Hrvatskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu.

Kod većine djece s opstipacijom riječ je o funkcijskom poremećaju. Dijagnoza se postavlja prema Rimskim IV kriterijima, na temelju detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i odsustva alarmantnih znakova. Osnova liječenja opstipacije je farmakološka terapija, uz provođenje nefarmakoloških mjera (toaletni trening, prehrana, životni stil). Ako postoji fekalna impakcija, mora se provesti peroralna dezimpakcijska terapija primjenom polietilenglikola 3350 (makrogol 3350) ili rektalna (klizme ili supozitoriji). Za terapiju održavanja preporuča se polietilen glikol 3350 (makrogol 3350) koji je učinkovitiji od laktuloze i siguran je za primjenu kod dojenčadi starije od 6. mjeseci. Laksativnu terapiju potrebno je primjenjivati dovoljno dugo, najmanje tijekom dva mjeseca, odnosno dijete treba biti barem mjesec dana bez simptoma da bi se terapija smanjila i ukinula. Najčešća pogreška koja gotovo uvijek dovodi do recidiva je rano ukidanje terapije.

Doc. Mišak zaključila je svoje predavanje isticanjem dva ključna koraka u liječenju opstipacije kod djece - rano započinjanje liječenja i nastavak praćenja napredovanja.

Dubravka Musa, mag.pharm. u predavanju pod nazivom “Primjena i važnost probiotika od dojenačke dobi” pojasnila je kako bakterijska kolonizacija crijeva počinje odmah nakon rođenja te da prehrambene navike majke, vrsta poroda, primjena antibiotika pri porodu ili djetetova prehrana, određuju jesu li crijeva kolonizirana zdravim crijevnim bakterijama. Ako su bebe dojene, relativno brzo raste udio laktokoka i bifidobakterija koje osiguravaju čvrstu barijeru crijevne sluznice protiv štetnih tvari i stvaranje dovoljne količine imunosnih stanica. Ako je crijevna mikrobiota u prvoj godini života nastanjena korisnim crijevnim bakterijama, dijete će imati stabilan imunosni sustav tijekom života.

Posljednji mjeseci trudnoće također su važni, osobito ako su majka ili otac nerođenog djeteta alergičari ili astmatičari. U posljednjih 10 godina studijama je dokazano da postoji rizik da je senzibilizacija fetusa genetski moguća. Opsežna istraživanja na poznatim klinikama pokazuju da se primjenom posebno odabranih crijevnih bakterija kod djece može smanjiti rizik od razvoja alergija za 80%, pod uvjetom da je primjena svakodnevna tijekom 1. godine života i da je majka također uzimala istu kombinaciju bakterijskih sojeva zadnja 2 mjeseca trudnoće. Uravnoteženom prehranom bogatom vlaknima i primjenom posebno dizajniranog probiotika, crijeva majke mogu se naseliti zdravom bakterijskom mikrobiotom, koja se tada prenosi na dijete. Tijekom prirodnog poroda beba dolazi u intenzivan kontakt s majčinom vaginalnom mikrobiotom čije bakterije u kratkom vremenu pronalaze svoje odredište u tijelu djeteta. I tijekom dojenja, dijete apsorbira važne korisne bakterije iz majčinog mlijeka. Međutim, kod one djece koja su rođena carskim rezom ili koja nisu (ili ne mogu) biti dojena, prirodna kolonizacija važnim crijevnim bakterijama je značajno smanjena. To objašnjava i zašto su djeca rođena carskim rezom znatno podložnija alergijama od novorođenčadi koja prolazi prirodnim porodnim kanalom. Da bi se na najbolji mogući način pospješila kolonizacija djetetovih crijeva, dostupni su posebno razvijeni probiotici čije je djelovanje dokazano znanstvenim studijama. Na taj način može se pridonijeti optimalnom sastavu mikrobioma, a posljedično i stabilnom imunosnom sustavu djeteta.

Zanimljivo predavanje o poremećajima autističnog spektra kod djece s posebnim naglaskom na ulogu mikrobiote održali su prof.dr.sc. Ivan Begovac i prof. Anton Emmanuel. Autizam je kompleksan poremećaj u razvoju, kojeg karakteriziraju problemi u govoru, komunikaciji i socijalizaciji, te poteškoće s učenjem i ponašanjem. Od poremećaja autističnog spektra (PAS) danas u svijetu pati oko 70 milijuna osoba. Uzrok pojave PAS-a i dalje je nerazjašnjen, no smatra se da genetika i okolišni čimbenici igraju glavnu ulogu u mehanizmu njihovog nastanka. Poznato je da crijevna mikrobiota ima važne fiziološke uloge u probavnom sustavu, a posljednjih godina poseban se značaj pridaje njezinom utjecaju na ponašanje. Naime, primijećeno je da osobe s dijagnozom autizma imaju smanjene koncentracije bakterija iz rodova Bifidobacteria i Firmicutes, te povećane koncentracije rodova Bacteroides i Clostridium, u odnosu na osobe koje nemaju dijagnozu autizma. Stoga se smatra da bi crijevna mikrobiota i njezini metaboliti mogli biti značajno uključeni u mehanizam nastanka poremećaja autističnog spektra. Znanstvenicima je sada jasno da bi intervencije u sastav crijevne mikrobiote putem probiotičkih pripravaka s više sojeva mogle biti od koristi u liječenju poremećaja autističnog spektra, posebice ako se u obzir uzme da, osim bihevioralne terapije, do danas ne postoji učinkovit način liječenja PAS-a.

O njezi osjetljive dječje kože govorila je doc.dr.sc. Ivana Prkačin. Razvoj kože započinje u maternici već tijekom prvog tromjesečja, a koža novorođenčeta je nezrela te se proces sazrijevanja nastavlja i nakon rođenja. Vrijeme potrebno za njezino sazrijevanje ovisi o pojedinoj funkciji i anatomskoj regiji. Također, koža beba je osjetljiva na promjene temperature, pet puta tanja i osjetljivija od kože odraslog čovjeka, a stanice dermisa i epidermisa u njoj su rjeđe.

Najčešći problemi u tom razdoblju su suha koža, pelenski dermatitis, tjemenica i atopijski dermatitis. Kod svih tih stanja iznimno je važna pravilna njega. Kod suhe kože potrebno je izbjegavati agresivna sredstva za pranje i redovito nanositi dermatološki testirane emolijense i kreme. Pelenski dermatitis ima varijabilnu kliničku sliku i zahtijeva upotrebu kvalitetnih i neutralnih pripravaka. Liječenje tjemenice uključuje primjenu emolijensa, pranje blagim šamponom i uklanjanje ljuskica četkom. Atopijski dermatitis nastaje zbog nedostatka zaštitnih lipida i prirodnih čimbenika zadržavanja vlage, pa je njegov intenzitet moguće značajno smanjiti upotrebom odgovarajućih emolijensa već od prvog dana života. Na kraju izlaganja doc. Prkačin je predstavila neke sastojke dječje kozmetike (Erylite®, natrij PCA, kalijev laktat, med, propolis, neven) čija je djelotvornost i neškodljivost znanstveno potvrđena.

U predavanju prim.dr.sc. Nives Pustišek „Akne dječje i adolescentske dobi“, izneseno je da se akne mogu javiti u svakoj životnoj dobi, pa se razlikuju akne dječje dobi (novorođenačke, dojenačke, akne srednjeg djetinjstva i predpubertetske) te pubertetske akne i akne odrasle dobi. Izbor liječenja ovisi o dobi pacijenta, procjeni težine bolesti te o utjecaju akni na kvalitetu života oboljele osobe. Pri izboru terapije treba voditi računa o dužini trajanja bolesti, odgovoru na prethodnu terapiju, sklonosti stvaranju ožiljaka, postupalnim hiperpigmentacijama, pacijentovim preferencijama i financijama.

Lokalno liječenje primjenjuje se u terapiji blagih do srednje teških oblika bolesti i najčešće uključuje lokalne retinoide, benzoil peroksid, lokalne antibiotike i azelaičnu kiselinu. Najbolji učinak lokalne terapije ostvaruje se kombinacijom navedenih mogućnosti liječenja. Sustavna terapija se primjenjuje u liječenju srednje teških do teških oblika bolesti i uključuje peroralne antibiotike, hormonsko liječenje i peroralne retinoide. Uz svaki oblik terapije neobično je važna pravilna medicinska njega kože, uz primjenu odgovarajuće medicinske kozmetike koja uključuje sredstva za čišćenje, emulzije s kombinacijom aktivnih sastojaka, emulzije za vlaženje i sredstva za zaštitu od sunca.

U središtu predavanja „Male tvornice nutrijenata za djecu“ koje je održala Mirja Zupčić, mag.nutr. bili su kvasci, s posebnim prikazom švicarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae Meyen. Stanice tog kvasca hranjene su s više od 50 vrsta biljnih ekstrakata, a on može proizvesti više od 60 različitih nutrijenata (vitamina, minerala, aminokiselina, gradivnih elemenata). S obzirom na činjenicu da ljudski probavni sustav ne može razgraditi staničnu stijenku kvasaca, u proizvodnji dodataka prehrani primjenjuje se tehnološki postupak koji se naziva plazmoliza. Tim postupkom „razbija“ se, tj. otvara, stanična stijenka kvasca, čime se dobiva bogata mješavina od čak 11 vitamina, 19 minerala, 20 aminokiselina i 11 gradivnih elemenata.

Rezultati in vitro istraživanja o apsorpciji mikronutrijenata u crijevnom epitelu jasno pokazuju kako plazmolizirani biljni kvasac poboljšava aktivnu apsorpciju magnezija, cinka, željeza i vitamina B1. Klinička istraživanja pokazala su da djeca koja unose dodatak prehrani s plazmoliziranim biljnim kvascem imaju bolju koncentraciju, pamćenje i izdržljivost u usporedbi s djecom koja ga ne unose.

Nakon završne rasprave, dodjele nagrada u nagradnoj igri i ručka, sudionici su se razišli, uz najavu novih stručnih skupova u svibnju i rujnu 2023. godine.