Dodaci prehrani za trudnice

Tijekom posljednjih 30 godina brojna su znanstvena istraživanja ukazala na važnost određenih nutrijenata tijekom pripreme za trudnoću, trudnoće i dojenja, a najveći broj dokaza postoji za folnu kiselinu, omega-3 masne kiseline (DHA i EPA), željezo, jod, vitamine B6, B12, D te magnezij. Ti nutrijenti ponekad se nazivaju i „kritičnim nutrijentima“ za zdravu trudnoću i dojenje.

Što su prenatalni pripravci?
Dodaci prehrani za trudnice krojeni su poštujući posebne potrebe za nutrijentima tijekom trudnoće. Iako postoje razlike u sastavu takvih pripravaka, neke temeljne odrednice ovakvi bi pripravci trebali zadovoljavati. Primjerice, poželjno je da udio vitamina A ne premašuje preporučenu dozu te da kritični nutrijenti poput folne kiseline, željeza, kalcija i magnezija budu zastupljeni u adekvatnim količinama.

Prenatalni pripravci mogu se uzimati i prije začeća, tijekom trudnoće i laktacije. Štoviše, potrebe za nekim vitaminima i mineralima još su više tijekom dojenja nego tijekom trudnoće te je uzimanje dodataka prehrani u tom razdoblju od posebne koristi. Trudnicama i dojiljama vegetarijankama i osobito vegankama preporučuje se dodatak vitamina B12, kako bi imale dovoljnu zalihu ovoga vitamina za prijenos fetusu u svrhu sprječavanja zaostatka u razvoju.

Pripravci koji u istom dozirnom obliku sadrže više bitnih nutrijenata imaju prednost zbog praktičnosti primjene – primjerice, pripravak koji osigurava potrebnu dozu omega-3 (barem 250 mg), folne kiseline (barem 400 mcg), te glavninu vitamina i željeza osigurat će prijeko potrebne nutrijente u praktičnom obliku. Omega-3 masne kiseline najčešće su u tekućem uljnom obliku što ih čini teško kompatibilnima s ostalim bitnim sastojcima. Stoga se danas razvijaju inovativni dozirni oblici, tzv. kapsula u kapsuli, što omogućuje kreiranje pripravaka koji sadrže i omega-3 masne kiseline i vitamine i minerale u jednoj kapsuli. Dodatni kalcij i magnezij obično se moraju osigurati iz zasebnih pripravaka budući da su dnevno preporučene doze poprilično visoke i iznose 375 mg za magnezij i te dodatnih 300 – 600 mg za kalcij – ovisno o prehrambenim navikama trudnice ili dojilje.

Obratite pažnju na...

...folnu kiselinu
Ženama u reproduktivnoj dobi preporučuje se uzimanje 400 mcg folne kiseline dnevno. Žene koje planiraju trudnoću trebaju uzimati dodatak folne kiseline prije začeća i nastaviti s uzimanjem do dvanaestog tjedna trudnoće, a nije naodmet nastaviti s primjenom i do kraja trudnoće te tijekom dojenja. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je 2014. godine mišljenje o folnoj kiselini i odobrila zdravstvene tvrdnje vezane za utjecaj folne kiseline na prevenciju spina bifide. Prema stavu EFSA-e, niska razina folata majke čimbenik je rizika za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Koristan učinak postiže se dodatnim dnevnim unosom od najmanje 400 mcg folne kiseline tijekom najmanje jednog mjeseca prije i tri mjeseca nakon začeća. Žene kojima bi mogle koristiti i povećane doze su one koje puše, dijabetičarke i pretile, kao i žene koje su u ranijim trudnoćama imale zabilježeno oštećenje neuralne cijevi u ploda.

…vitamine B6 i B12
Vitamin B6 ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, antitijela i neurotransmitera te je od ključne važnosti za razvoj živčanog sustava djeteta. Dodatno, vitamin B6 doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti te stoga može biti od pomoći kod ublažavanja hormonski izazvanih tegoba u trudnoći, posebice mučnine i stoga se nerijetko u tu svrhu propisuje u zapadnim zemljama. Česti partner vitamina B6 i folne kiseline je i vitamin B12, također važan za razvoj živčanog sustava i prijeko potreban u formiranju fetalnog tkiva i organa.

…željezo
Ženama koje započnu trudnoću s adekvatnim zalihama željeza može se proporučiti uzimanje niskodoziranog dodatka željeza tijekom trudnoće, a važno je i tijekom razdoblja dojenja. Valja naglasiti da samostalno uzimanje terapijskih doza željeza nije preporučljivo, a terapijsku primjenu valja razmotriti individualno, sukladno krvnim nalazima, uz konzultaciju s liječnikom. Poznato je da je dodatno željezo nužno je za tvorbu hemoglobina potrebnog za povećan volumen krvi majke. I fetus marljivo skladišti željezo kako bi imao zalihe kroz prvih nekoliko mjeseci života kada mu je prehrana manjkava na ovom važnom mineralu. Nadalje, istraživanja su pokazala kako dodatak željeza i folne kiseline utječe na intelektualne sposobnosti djeteta uključujući radnu memoriju te finu motoriku.

…vitamin D
Budući da je vitamin D važan za apsorpciju i iskoristivost kalcija, potrebno je procijeniti i njegov unos. Iako nedostatan unos vitamina D može ugroziti rast fetusa i razvoj kostiju, preporuke za dnevni unos vitamina D tijekom trudnoće nisu povećane. Smatra se da se redovitim umjerenim izlaganjem sunčevim zrakama sintetizira dovoljno vitamina D za zadovoljavanje potreba. Problem se može javiti tijekom zimskih mjeseci kada su sunčeve zrake preslabe za sintezu vitamina D. Tada je potrebno osloniti se na mlijeko obogaćeno vitaminom D koje će ujedno osigurati i prijeko potrebni kalcij ili posegnuti za dodatkom prehrani

…jod
Jod je prijeko potreban za normalno funkcioniranje štitnjače. Neodstatak joda tijekom trudnoće može ometati razvoj fetusa te dovesti do mentalne retardacije i malformacija ploda. Osim toga, može izazvati i gušavost u majke.

Preporuča se da trudnice unose dodatnih 25 μg joda odnosno sveukupno 175 μg joda dnevno u odnosu na odrasle žene. Najpouzdaniji izvor je jodirana kuhinjska sol – 1 čajna žličica osigurava oko 400 μg joda. Riba i plodovi mora također sadrže jod. Valja napomenuti da tijekom trudnoće unos joda ne bi smio biti veći od 1 100 μg dnevno.

...omega - 3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline prepoznate su kao esencijalni nutrijenti za vrijeme trudnoće i ranog djetinjstva te imaju važnu ulogu u smanjenju nastanka degenerativnih bolesti u kasnijem životu. Prehrana bogata tim vrijednim supstancijama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece. Posljedna 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga.

Ukoliko trudnica ne konzumira dovoljno ribe te sjemenki i orašastih plodova koji su najznačajniji izvor omega-3 masnih kiselina, postoji opasnost od njihovog niskog unosa te u takvoj situaciji može unos tih važnih masnih kiselina upotpuniti dodatkom omega-3 masnih kiselina. Trudnicama se preporučuje dnevni unos najmanje 250, a poželjno 300 mg omega-3 (DHA + EPA) i pritom udio DHA treba iznositi 200 mg. No, nije samo trudnoća razdoblje kada dodaci omega-3 masnih kiselina mogu biti od važnosti, budući da se dječji mozak razvija i godinama nakon rođenja. Stoga je prije svega ključno da i dojilja osigura dovoljno omega -3 masnih kiselina svojoj bebi. Dojilja koja unosi dodatne količine DHA i EPA imat će povećane vrijednosti tih blagotvornim masnih kiselina u mlijeku, te ih tako osigurava dojenčetu. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom osigurati upravo izvore DHA, primjerice masnu plavu ribu ili pak posegnuti za dodatkom prehrani.

Dokaza o prednostima primjene dodataka prehrani za majku i dijete iz dana u dan sve je više, stoga je uputno savjetovati budućim majkama primjenu bitnih nutrijenata u tom važnom životnom razdoblju. Odabir pravih nutrijenata u adekvatnim dozama pravi je ulog u budućnost.