Priroda radi stvari kako treba pa majčino mlijeko sadrži sve što je djetetu potrebno da bi normalno raslo i bilo zaštićeno od bolesti. Ta hrana, koja nije kao druge, pomaže rast mozga djeteta koji dobiva na težini dva grama na dan tijekom dvije godine – takav rast ne događa se niti kod jedne životinjske vrste. Sastav mlijeka je osim toga vrlo promjenjiv – ono se prilagođava potrebama hranjenja.
Mlijeko žene nije bijelo, vrhnjasto i ukusno kao mlijeko krave. Ono izgleda vodenasto u početku, a tijekom dojenja postaje sve gušće i žuto. Da se ne prevarimo: pod tim neuglednim izgledom krije se dragocjena hrana, čiji se sastav mijenja tijekom dojenja.
Izuzetni sastojci
Kako bi se utažilo žeđ dehidriranog djeteta, majčino mlijeko prvo, tj. u početku podoja, donosi vodu, malo šećera i bjelančevina. Nako nekoliko minuta se mijenja sastav mlijeka, u kojem tada ima drugih vrsta bjelančevina i sve više masti. Na taj način do kraja podoja dijete dobije sve što mu treba, tj. kompletan obrok. Kada je dijete samo žedno, a ne i gladno, bit će zadovoljno samo s kratkim podojem jer će tako popiti onoliko vode (vodenasto mlijeko) koliko mu je potrebno. Taj podoj ne računajte u obrok i nemojte biti nesretni što je malo pojelo.
Niz hranjivih sastojaka
Bogato proteinima, vitaminima, mineralnim solima, esencijalnim masnim kiselinama (koje igraju bitnu ulogu u neurološkom sazrijevanju), šećerima i ostalim lako probavljivim tvarima, majčino mlijeko pokriva sve energetske potrebe djeteta.
Proteini (bjelančevine)
Enzimatski i hormonalni sustav je još nezreo. Majčino mlijeko tu pomaže zahvaljujući proteinima koje sadrži:
• laktotransferin omogućava prihvaćanje željeza: ono se tako sasvim apsorbira i unosi u organizam, što nije slučaj sa željezom koje se nalazi u mlijeku u prahu
• alfalaktalbumin sudjeluje u sintezi šećera laktoze
• hormoni (hormini rasta i prethormoni) kao i enzimi omogućuju transport i prihvaćanje hranidbenih sastojaka.
Kalorije
Majčino mlijeko je i izvor energije: daje 680 kalorija po litri.
Biološka oružja nužna za zdravlje djeteta
Antitijela
Majčino mlijeko sadrži IgA (imunoglobuline tipa A). To su antitijela koja oblažu sluznicu probavnog trakta djeteta i čine ju nepropusnom za microbe. Imunoglobulini prelaze i u krv djeteta te ga štite od infekcija uha, nosa i grla, tako čestih u prvoj godini života. Oni također jačaju imunološku obranu od svih klica koje inficiraju majku. Imunoglobulini spadaju u jednu vrstu bjelančevina.
Antibakterijski čimbenici
Mlijeko sadrži i supstance sposobne da se bore protiv bakterija i virusa, kao što su:
• lisozim, koji razara neželjene bakterije u sinergiji s IgA
• transferin, koji fiksira željezo i time onemogućava razvoj bakterija koje trebaju željezo da bi se razvijale
• interferon i interleukine, koji također igraju ulogu u razaranju virusa i bakterija
• mliječne fermente, koji pogoduju normalnim, “dobroćudnim” bakterijama koje se nalaze u dječjim crijevima, posebice
Lactobacillus bifidus
• imunološki obrambene stanice: limfocite i makrofage, koje prelaze barijere žljezdanog tkiva: limfociti proizvode IgA i interferon, a makrofagi “gutaju” kvasnice i škodljive bakterije.
Intenzivna razmjena između majke i djeteta
Dati prsa nije bezazlen čin. Više od jednostavnog sredstva hranjenja djeteta, dojenje je prirodni fiziološki fenomen, ali i kompleksan, koji između majke i djeteta stvara sasvim poseban odnos.
Dojenje produžava vezu majka-dijete
Tijekom devet mjeseci trudnoće vas dvoje ste jedno. Odlučivši se za dojenje i dalje se održava ta vrlo čvrsta veza: hranite ga mlijekom koje vaše tijelo proizvodi za njega. Na taj način vaša povezanost (prekinuta porodom) nastavit će se sljedećih nekoliko mjeseci, za koje ćete vrijeme ostati vrlo bliski. Odvojeni, ali neodvojivi, uvijek trebate jedno drugo.
Dojenje čini dijete sigurnim i pomaže stjecanju autonomije
Dok mu dajete prsa, vaše dijete otkriva vašu toplinu i posebno vaš miris. Ovaj tjelesni kontakt čini dijete sigurnim i, po mnogim psiholozima, pomaže neurološkom razvoju. Pokazali su da dijete koje se doji i mazi lakše razvija ono samopouzdanje koje je uvjet za buduću autonomiju.
Blagotvorne posljedice za majku
Dojenje pomaže apsorpciju hrane
Pod utjecajem prolaktina, površina apsorpcije želuca i crijeva majke povećava se za 30-50%. Sastojci hrane apsorbiraju se brže i bolje. Zato je nepotrebno više jesti. S istom količinom hrane mlada majka je bolje hranjena kada doji!
Dojenje aktivira kontrakcije maternice
Pod djelovanjem oksitocina, koji se izlučuje kod svakog podoja, maternica se skuplja. Ona, dakle, brže dolazi na svoje mjesto i vraća se na obujam prije trudnoće. I krvarenja prije prestaju.
Dojenje štiti od malignih ženskih bolesti
Mnoge studije pokazale su da dojenje, poglavito ako traje više mjeseci, štiti od karcinoma dojke. Nedavni radovi dokazuju da dojenje sprječava i karcinom maternice.
Kolostrum
Radi se o jednoj posebnoj tekućini, dva puta slanijoj od mlijeka koje slijedi i s deset puta većom koncentracijom bjelančevina (42 grama po litri). Vezujući vodu i “hvatajući” ju u svoje šupljine, te bjelančevine formiraju neku vrstu želatine, koja kolustrumu daje njegov izgled: viskozan, gust, žućkast, bez premca za hidriranje organizma, kolostrum čini da dijete manje mokri, čime gubi manje vode. Osim toga, kolostrum eliminira mekonij (prve stolice), smjesu vode i raznih tvari koje dijete stvara u crijevima tijekom trudnoće. Pun antitijela koja dijete štite od infekcije (osobito IgG), kolostrum sadrži i brojne enzime koji omogućuju lakši unos hranjivih tvari potrebnih za rast. Kolostrum se mijenja tijekom dojenja adaptirajući se na potrebe djeteta. Nakon nekoliko dana zamjenjuje ga prijelazno mlijeko, koje potom čini mjesto tzv. zrelom majčinom mlijeku.
Autor: Prim. dr. Nevena Letica-Protega, pedijatrica
Tekst preuzet iz časopisa[url="http://www.bebe.hr/"] Bebe[/url], travanj 2014.
