Nesanica je vrlo česta pojava u osoba oboljelih od malignih bolesti. Istraživanja pokazuju da se na probleme sa spavanjem žali od 30 do 75% novo dijagnosticiranih bolesnika ili osoba koje su nedavno prošle neku vrstu liječenja maligne bolesti, a to je dvostruko veći broj u usporedbi s općom populacijom.
Poremećaji spavanja s kojima se onkološki bolesnici najčešće susreću su poteškoće s utonućem u san te poteškoće u održavanju kontinuiteta sna s čestim i produljenim razdobljima budnosti tijekom noći.
Kako se definira nesanica?
Za postavljanje dijagnoze nesanice potrebno je zadovoljiti nekoliko kriterija Međunarodne klasifikacije poremećaja spavanja, a oni uključuju:
- poteškoće s utonućem u san koje traju barem 30 minuta (ili više)
- poteškoće s kontinuitetom sna koje traju više od 30 minuta tijekom noći, odnosno omjer trajanja ukupnog sna i vremena provedenog u krevetu iznosi manje od 85%.
Kako bi se postavila dijagnoza nesanice, navedeni simptomi trebali bi se pojavljivati barem 3 noći u tjednu te imati utjecaj na normalno funkcioniranje tijekom dana.
Zašto se u onkoloških bolesnika javlja nesanica?
Nesanica može dovesti do pojave umora, problema s koncentracijom i pamćenjem, raspoloženjem, ali i psihijatrijskih poremećaja te dodatno narušiti kvalitetu života onkoloških bolesnika.
Čimbenici koji povećavaju rizik od pojave nesanice su:
- ženski spol
- starija dob
- poremećaji spavanja u obiteljskoj anamnezi
- sama maligna bolest
- depresija i anksioznost
- različite vrste liječenja karcinoma (kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija)
- simptomi poput kronične boli, valova vrućine, mučnine i povraćanja
S druge strane, danas je poznato da poremećaji u biološkom ritmu imaju snažan utjecaj na razvoj karcinoma, dijeljenje karcinogenih stanica, liječenje maligne bolesti, kao i na samu kvalitetu života onkoloških bolesnika.
Biološki ritam spavanja i budnosti, odnosno cirkadijalni ritam, ima utjecaj na niz fizioloških procesa u organizmu, pa tako i na tkiva te aktivnost stanica. Zanimljiva je činjenica kako određene vrste tumora prolaze mitozu u točno određeno vrijeme u danu, a postoje naznake da, ovisno o stupnju napredovanja maligne bolesti, i sam tumor, kao i domaćin, pokazuje znakove neprirodnog cirkadijalnog ritma. Ova saznanja korištena su za razvoj terapijskih metoda, poput kronoterapije koja uključuje odabir točno određenog vremena u danu za administraciju lijeka, a sve u cilju bolje podnošljivosti i učinkovitosti terapije maligne bolesti.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr
Komentari
Povezani članci
Što jesti nakon operacije karcinoma debelog crijeva?
Zašto raste učestalost karcinoma debelog crijeva kod mladih?
Što je neutropenijska prehrana?
Koje su nove preporuke za doziranje vitamina D?
Upotreba kanabisa kao suportivne terapije u liječenju karcinoma
Izuzetno je važno cijepiti se protiv COVID-19 ako ste onkološki bolesnik
Razbijanje mitova: alkalna dijeta kod onkoloških pacijenata
Ima li osnove primjena dodataka prehrani nakon onkološkog liječenja?
Može li prehrana bez šećera smanjiti mogućnost oboljenja od karcinoma?
Što je mukozitis i kako ga liječiti?
Zašto je prikladan unos tekućine iznimno važan za onkološke bolesnike?
Zašto je EPA važan dio liječenja malignih bolesti?
Kako terapija karcinoma pluća utječe na naše okusne pupoljke?
Prehrana je moćno oružje u našim rukama
