Nesanica je vrlo česta pojava u osoba oboljelih od malignih bolesti. Istraživanja pokazuju da se na probleme sa spavanjem žali od 30 do 75% novo dijagnosticiranih bolesnika ili osoba koje su nedavno prošle neku vrstu liječenja maligne bolesti, a to je dvostruko veći broj u usporedbi s općom populacijom.
Poremećaji spavanja s kojima se onkološki bolesnici najčešće susreću su poteškoće s utonućem u san te poteškoće u održavanju kontinuiteta sna s čestim i produljenim razdobljima budnosti tijekom noći.
Kako se definira nesanica?
Za postavljanje dijagnoze nesanice potrebno je zadovoljiti nekoliko kriterija Međunarodne klasifikacije poremećaja spavanja, a oni uključuju:
- poteškoće s utonućem u san koje traju barem 30 minuta (ili više)
- poteškoće s kontinuitetom sna koje traju više od 30 minuta tijekom noći, odnosno omjer trajanja ukupnog sna i vremena provedenog u krevetu iznosi manje od 85%.
Kako bi se postavila dijagnoza nesanice, navedeni simptomi trebali bi se pojavljivati barem 3 noći u tjednu te imati utjecaj na normalno funkcioniranje tijekom dana.
Zašto se u onkoloških bolesnika javlja nesanica?
Nesanica može dovesti do pojave umora, problema s koncentracijom i pamćenjem, raspoloženjem, ali i psihijatrijskih poremećaja te dodatno narušiti kvalitetu života onkoloških bolesnika.
Čimbenici koji povećavaju rizik od pojave nesanice su:
- ženski spol
- starija dob
- poremećaji spavanja u obiteljskoj anamnezi
- sama maligna bolest
- depresija i anksioznost
- različite vrste liječenja karcinoma (kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija)
- simptomi poput kronične boli, valova vrućine, mučnine i povraćanja
S druge strane, danas je poznato da poremećaji u biološkom ritmu imaju snažan utjecaj na razvoj karcinoma, dijeljenje karcinogenih stanica, liječenje maligne bolesti, kao i na samu kvalitetu života onkoloških bolesnika.
Biološki ritam spavanja i budnosti, odnosno cirkadijalni ritam, ima utjecaj na niz fizioloških procesa u organizmu, pa tako i na tkiva te aktivnost stanica. Zanimljiva je činjenica kako određene vrste tumora prolaze mitozu u točno određeno vrijeme u danu, a postoje naznake da, ovisno o stupnju napredovanja maligne bolesti, i sam tumor, kao i domaćin, pokazuje znakove neprirodnog cirkadijalnog ritma. Ova saznanja korištena su za razvoj terapijskih metoda, poput kronoterapije koja uključuje odabir točno određenog vremena u danu za administraciju lijeka, a sve u cilju bolje podnošljivosti i učinkovitosti terapije maligne bolesti.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr