Začini oplemenjuju našu prehranu kako okusom tako i nutritivno. U začinima su prisutne različite fitokemikalije, a mnoge od njih posjeduju blagotvorne učinke na zdravlje te mogu djelovati preventivno na razvoj nekih bolesti.
Đumbir je danas jedan od najpopularnijih začina diljem svijeta. Svježi korijen đumbira u svom sastavu krije mnoge tvari s potencijalnim biološki aktivnim djelovanjem. Đumbir sadrži 2-3 % proteina, 0,9 % masti, 1,2 % minerala, 2,4 % vlakana i 12,3 % ugljikohidrata. Također, sadrži 1 do 3 % hlapljivih ulja, oleorezin, fenole i proteolitički enzim. Pikantnost duguje sadržaju gingerola, dok aromu daju hlapljiva ulja. Đumbir se već tisućama godina tradicionalno koristi u liječenju bolesti i stanja poput prehlade, mučnine, artritisa, migrena i hipertenzije.
Đumbir se dosta istražuje te je na životinjskim modelima demonstrirana njegova moć u prevenciji mnogih bolesti, međutim, u istraživanjima je uglavnom korišten ekstrakt đumbira kao i drugi oblici poput ulja, soka ili đumbira u prahu, a klinička istraživanja o korištenju svježeg đumbira nedostaju.
Novo istraživanje objavljeno ove godine u časopisu Nutrition ispitivalo je utjecaj svakodnevnog unosa đumbira na prevenciju kroničnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, masne jetre, anemije i tumora kod odraslih.
Istraživanje je uspjelo pokazati kako unos đumbira, kod različitih doza, može smanjiti prevalenciju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti smanjuje se otprilike između 8 i 13 % sa povećanjem unosa đumbira za 1 gram u sklopu uravnotežene prehrane. Ovi preliminarni podaci pokazali su kako je za blagotvoran učinak potrebno dnevno konzumirati količinu od 2 do 4 grama svježeg đumbira.
Na koji način đumbir utječe na smanjenje rizika od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti nije poznat međutim, znanstvenici nagađaju kako bi moguć mehanizam djelovanja bio putem inhibicije angiotenzin-konvertirajućeg enzima i prevencijom lipidne peroksidacije u srcu. Za blagotvoran učinak đumbira na zdravlje mogli bi biti zaslužni polifenoli, a na to je ukazala nedavna studija je pokazala kako đumbir snižava razinu kolesterola u krvi.
Međutim, značajan utjecaj na smanjenje hipertenzije nije zabilježen kod osoba starijih od 60 godina. Također, kod pretilih osoba zabiljen je značajno niži unos đumbira u usporedbi s osobama normalne tjelesne mase.
Osim svježeg đumbira, sušeni đumbir je izuzetno koristan jer se prilikom sušenja gingeroli pretvaraju u šogaole koji imaju još izraženiju pikantnost i za koje se pokazalo u laboratorijskim uvjetima da imaju antikarcinogeno djelovanje.
Nekoliko načina kako uklopiti đumbir u svakodnevnu prehranu:
- Svježi đumbir dodajte u voćni smoothie ili sok iz sokovnika, ako niste navikli na njegovu pikantnost u početku dodajte manju količinu, primjerice, koliko stane na vrh noža, a zatim povećavajte do 1 žličice
- Manju količinu naribajte u čvrsti jogurt i dodajte žlicu najdražeg pekmeza ili meda
- Naribani korijen đumbira možete dodati i u jutarnje žitarice s jogurtom ili mlijekom uz dodatak orašastih plodova i suhog voća
- Đumbir je odličan u umacima za salatu na bazi žitarica, mahunarki i povrća. U blenderu miksajte 1 naranču, sok od 1 naranče, maslinovo ulje, sol, papar i komadić đumbira
- Đumbir je dobar i u biskvitnim kolačima, poglavito onima s mrkvom ili limunom
- U azijskim jelima đumbir je nezamjenjiv, poglavito u prženim rezancima s povrćem, mesom ili plodovima mora poput kozica
- Protiv nadutosti i mučnina tradicionalno se preporuča čaj od đumbira, priprema se tako da naribani đumbir (1 žličica po šalici) prelijemo vrućom vodom i držimo najmanje 10 minuta, a zatim procijedimo i začinimo medom i limunom. Čaj od đumbira se može pripremiti i u kombinaciji s biljnim čajevima poput mente, kamilice ili matičnjaka.
Tekst je objavljen na portalu Zdravo budi
