Opservacije ranijih pandemija, posebice znanja stečena promatrajući pandemiju influence koja je vladala 1918. do 1920. godine, ukazuju kako pothranjeni bolesnici razvijaju teže oblike bolesti. To vrijedi i za brojne druge infektivne i kronične bolesti, te su brojni napori usmjereni na prepoznavanje i zbrinjavanje malnutricije u cilju boljih ishoda liječenja.
Pandemijska influenca prije stotinu godina dogodila se netom nakon Prvog svjetskog rata kada je vladala glad, bolest i pothranjenost, a visoka smrtnost objašnjena je među ostalim i tim čimbenicima te lošim uvjetima života. Malnutricija je oslabila imunosni sustav mnogih te ih učinila ranjivijim prema infektivnim bolestima poput tuberkuloze i gripe. Stoga se može reći da su glad i malnutricija neizravno odgovorne za milijune smrti u svijetu u to doba.
U današnje doba, utjecaj nutritivnog statusa na učestalost i težinu bolesti COVID-19 promatramo kao dvostruko breme. U pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti. S druge strane, sada je nedvojbeno da veći problem predstavlja pretilost, budući da nam je tekovina „društva obilja“ donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Podaci iz Italije i New Yorka, ukazuju da je među najtežim slučajevima COVID-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja 26%, odnosno 41% pretilih.
Preliminarni podaci iz Italije prikupljeni putem projekta GiViti temelje se na 928 bolesnika iz 76 jedinica intenzivnog liječenja, a pokazali su kako je čak 67% bolesnika pretilo ili prekomjerne tjelesne mase.
Samo je 1% teško oboljelih bilo pothranjeno u talijanskim jedinicama intenzivnog liječenja. Studija objavljena prije nekoliko dana u časopisu JAMA pokazala je profil bolesnika zaprimljenih u bolnice u New Yorku tijekom ožujka. Udio pretilih bolesnika među ukupno 5700 ispitanika bio je 41%, a morbidno pretilih (BMI˃40) bio je 19%. Osim pretilosti, najčešći komorbiditeti bili su hipertenzija i dijabetes, slično kao i u Italiji.
Značajna povezanost pretilosti i povećanog mortaliteta prvi put je došla do izražaja prije nešto više od deset godina, prilikom pandemijske gripe izazvane virusom H1N1. Najveća smrtnost i najteži oblici bolesti bilježeni su upravo među pretilim bolesnicima. Poznato je kako je u patološkoj pretilosti smanjen baktericidni kapacitet polimorfonuklearnih leukocita, a postoji i izravna povezanost stupnja debljine i promijenjene stanične i humoralne imunosti. Negativna povezanost detektirana je i za aktivnost stanica ubojica (NK-stanica) i količinu tjelesne masti kod starijih žena i muškaraca te je smanjena funkcija T-limfocita.
Općenito, smatra se da pretili imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin, igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunosnog sustava, a poznato je kako se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ.
Iako COVID-19 pogađa sve populacijske i dobne skupine, najteže patologije i najveći mortalitet prisutni su među osobama starije dobi te u polimorbidnih bolesnika. Istodobno, starija dob i prisustvo komorbiditeta povezani su s lošijim nutritivnim statusom i sarkopenijom, neovisno o vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI). Povećane vrijednosti BMI povezane su s lošijom prognozom u polimorbidnih bolesnika s COVID-19, što ukazuje i na ulogu sarkopenijske pretilosti koja se očituje gubitkom mišićne mase i snage u pretilih osoba. Limfopenija, povijesni marker malnutricije i lošeg imunosnog statusa, negativni je prognostički čimbenik u oboljelih od COVID-19. Stoga je procjena nutritivnog statusa od iznimne važnosti prilikom zaprimanja COVID-pozitivnih bolesnika na liječenje, a prevencija i liječenje malnutricije i pretilosti jedan je oblik dugoročne strategije prevencije razvoja težih oblika bolesti COVID-19.
Literatura
• A Combination of Factors Influence the Severity of a Flu Pandemic / Lessons from the 1918 flu pandemic, 100 years on: https://www.eurekalert.org/pub_releases/2018-10/f-lft100118.php
• Barazzoni R, Bischoff SC, Krznaric Z, Pirlich M, Singer P, endorsed by the ESPEN Council. ESPEN expert statements and practical guidance for nutritional management of individuals with sars-cov-2 infection. Clin Nutr 2020 DOI:https://doi.org/10.1016/j.clnu.2020.03.022
• Butler MJ, Barrientos RM. The impact of nutrition on COVID-19 susceptibility and long-term consequences. Brain Behav Immun. 2020 pii: S0889-1591(20)30537-7. doi: GiViTI COVID19; https://giviti.marionegri.it/covid-19/
• Kirsty R. Short, Katherine Kedzierska, Carolien E. van de Sandt Back to the Future: Lessons Learned From the 1918 Influenza Pandemic Front Cell Infect Microbiol. 2018; 8: 343.
• Richardson S, Hirsch JS, Narasimhan M et al. Presenting Characteristics, Comorbidities, and Outcomes Among 5700 Patients Hospitalized With COVID-19 in the New York City Area. JAMA. 2020. doi: 10.1001/jama.2020.6775. 10.1016/j.bbi.2020.04.040.
• Salvator H, Devillier P, Rivaud E, Catherinot E, Honderlick P, Couderc LJ. Obesity, poor prognostic factor in pandemic influenza A (H1N1) 2009: the role of adipokines in the modulation of respiratory defenses.Rev Pneumol Clin. 2011 Sep;67(4):244-9. doi:10.1016/j.pneumo.2011.01.001.
