Vitaminoteka

Datum objave: 26. 03. 2020.

Brusnica je niskokalorično voće kojem se pripisuju brojna terapijska svojstva, a neka od tih svojstava poznata su stoljećima.

Tako su je još Indijanci upotrebljavali za liječenje rana, kasnije se upotrebljavala za liječenje probavnih smetnji, gubitka apetita, pa čak i skorbuta. Godine 1920. primijećen je njezin pozitivan učinak kod mokraćnih infekcija. Od tada do danas, prevencija mokraćnih infekcija postalo je najistraživanije i najpoznatije blagotvorno svojstvo brusnice.

Brusnica (Vaccinum macrocarpon) pripada skupini bobičastog voće koje uspijeva u hladnijim područjima Sjeverne Amerike (veće bobice) i Sjevernoj Europi (manje bobice). Brusnica raste na pješčanim, suhim i tresetnim terenima gorskih područja, većinom crnogoričnih šuma. To je nizak zimzeleni grm koji cvate od svibnja do srpnja. Cvijet je bijel ili ružičast, a plod čine crvene kiselkaste bobice trpkog okusa koje se beru u jesen, od kraja kolovoza do listopada.

Nutritivni sastav namirnice

Zbog svojeg trpkog i kiseliog okusa, brusnice vrlo rijetko konzumiramo u svježem stanju. Najčešće se koriste u obliku soka koji je uglavnom zaslađen ili pomiješan s drugim vrstama voćnih sokova.  Od ostalih poznatih proizvoda na bazi brusnice ističu se još i sušene brusnice, džem od brusnica, ali i ekstrakt brusnice ili brusnica u obliku praha koji se koriste kao dodaci prehrani.

Gotovo 90% svježih brusnica čini voda, dok ostatak većinom otpada na ugljikohidrate i vlakna. 

Tablica 1. Nutritivni sastav u 100 g svježnih brusnica

 

Količina

Energetska vrijednost

46 kcal

Voda

87%

Proteini

0,4 g

Ugljikohidrati

Od toga:

Vlakna

Šećeri

12,2 g

 

4,6 g

4,0 g

  Masti

0,1 g

Svježe brusnice predstavljaju i bogat izvor nekih vitamina i minerala, posebice vitamina C, mangana, vitamina E i K1 te bakra. Osim toga, mogu se pohvaliti i visokim udjelom bioaktivnih biljnih spojeva i antioksidansa, kao što su kvercetin, miricetin, peonidin te proanticijanidin tipa A koji može pomoći u prevenciji mokraćnih infekcija.

Utjecaj na zdravlje

Mokraćni sustav

Istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija soka od brusnice može smanjiti mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava, te na taj način smanjiti upotrebu antibiotika. Brusnica sprječava prijanjanje bakterija na stjenke mokraćnog sustava, a djelotvorna je i kod bakterija koje su rezistentne na antibiotike.

Prije se smatralo da pozitivan učinak brusnica na infekcije leži u tome što brusnica ima sposobnost zakiseljavanja urina i u hipuričnoj kiselini, koja ima antibakterijski učinak, međutim novija istraživanja pokazala su da je ključ u anti-adhezijskom utjecaju. Vjeruje se da su ključne komponente brusnice proantocijanidini ili kondenzirani tanini te fruktoza koji sprječavaju prijanjanje E.coli za receptor uroepitelnih stanica tako što se vežu na fibrilne niti E.coli. Osim ovog svojstva, brusnica ima i sposobnost ispiranja bakterija te tako sprječava njihovu kolonizaciju u mokraćnom sustavu.

Valja još napomenuti kako se brusnica ne preporuča kao isključivi lijek kada je infekcija već nastupila već se preporuča radi prevencije ponovnih infekcija.

Kardiovaskularno zdravlje

Osim utjecaja na mokraćni sustav istraživanja su pokazala da brusnica pozitivno djeluje i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Istraživanja na životinjama pokazala su da je brusnica djelotvorna u snižavanju ukupnog kolesterola i u sprječavanju oksidacije LDL kolesterola, za koji se smatra da je glavni uzročnik ateroskleroze i koronarne bolesti srca. Uočena je pozitivna veza između konzumiranja brusnice i povećanja razine HDL kolesterola.

Vjeruje da se ovaj pozitivan učinak može pripisati visokom udjelu antioksidansa (bioflavonoida i polifenola), koji je viši nego u ostalom voću. Osim antioksidativnih svojstava flavonoidi mogu djelovati na smanjenje grušanja krvi, pomažu i vazodilataciju što smanjuje krvni tlak. Sve to doprinosi zaštiti od ateroskleroze.

Zdravlje zubi

U soku od brusnice 1998. godine otkrivena je supstanca NDM koja u in vitro uvjetima smanjuje koagregaciju gram negativnih bakterija prisutnih u ustima koje stvaraju zubni plak. Zubni plak je uzročnik kvarenja zubi i desni, a može biti i uzročnik paradontoze. Plak se sastoji od velikog broja različitih bakterija od kojih je najprisutniji Streptococcus mutans, a otporan je na djelovanje sline i trljanje zubnom četkicom.

Današnji komercijalni sokovi od brusnice često sadrže šećere, stoga treba biti na oprezu te prilikom kupnje pažljivo čitati deklaraciju proizvoda.

Probavni sustav

Nova istraživanja ukazuju da je brusnica može biti djelotvorna u prevenciji ulkusa želuca koji je uzrokovan bakterijom H. pylori. U 80% slučajeva ulkus na želucu posljedica je djelovanja H. pylori na sluznicu želuca koja se oštećuje i postaje podložna djelovanju kiselina i bakterija. Proantocijanidini iz brusnice sprječavaju vezanje H. pylori za stjenku želuca.

Antikarcinogeni učinak

Bioflavonoidi iz brusnice (antocijanini, poliantocijanidi i flavonoli) mogu igrati važnu ulogu u sprječavanju pojave različitih oblika karcinoma, poput karcinoma dojke, pluća, prostate i leukemije. To se pripisuje njihovim antioksidativnim svojstvima.

Brusnica je također bogat izvor bioflavonoida kvercetina, za kojeg je već od prije otkriveno da sprječava razvoj karcinoma dojke i debelog crijeva. U laboratorijskim eksperimentima na životinjama, brusnice, osim što su svojim bioflavonoidima spriječavale rast stanica raka, one su spriječile i njihovo metastaziranje.

Pošalji prijatelju na email

Komentari