Darija Vranešić Bender

Datum objave: 18. 12. 2019.

Prije nekoliko godina, danski znanstvenici odlučili su provesti retrospektivno istraživanje o razlozima prijema pacijenata u bolnicu na Božić. Pretpostavka s kojom su krenuli u istraživanje pokazala se istinitom jer su doista dokazali statistički značajno veću učestalost prijema zbog probavnih tegoba izazvanih prejedanjem. Stoga možemo reći da problem blagdanskog prejedanja nije mit.

No probavne tegobe nisu jedina posljedica prejedanja, mnoge više brine nakupljanje suvišnih kilograma u ovome razdoblju. I tu su hipotezu provjerili znanstvenici u pregledu brojnih studija koje su pokazale sustavni trend povećanja tjelesne mase u odraslih u razdoblju od kraja studenog do početka siječnja. Prema istraživanjima, prosječni prirast na tjelesnoj masi je od 0,4 - 0,9 kg, a značajniji dobitak na tjelesnoj masi bilježi se u osoba koje su već prekomjerne tjelesne mase ili su pretile u odnosu na vitke osobe.

Kada se promatra na razini godine, porast tjelesne mase u vrijeme zimskih blagdana najsnažnije doprinosi ukupnom godišnjem porastu tjelesne mase. Zanimljivo je da takav trend nije uočen kod djece, kao ni fenomen "blagdanskog prejedanja".

Ljudska su bića biološki predodređena uzimati hranu u određenim vremenskim razmacima i zbog toga glad predstavlja dio općeg ljudskog iskustva. Od primitivnih oblika skupljanja hrane, kada je osnovni osjet gladi natjerao prve sakupljače da se udruže u skupinu i počnu zajednički loviti plijen, do danas kada masovna glad ne silazi s TV-ekrana, obrasci ponašanja vezani uz hranjenje neprestano se mijenjaju. Mnoge od tih promjena zbivale su se u dugim vremenskim razdobljima, ali nekim smo obrascima hranjenja još uvijek ostali dosljedni, usprkos značajnom tehnološkom napretku.

Veliki gastronom Anthelme Brillat Savarin često je isticao kako čovjek jede dok životinja proždire. U okolini u kojoj je zaliha hrane ograničena ili neizvjesna, za životinje je prilagodljivo i s evolucijskog gledišta sasvim logično ponašanje uzimati hrane koliko god mogu, kad god im je dostupna. Potom, ako je moguće, ove iste životinje trebaju sačuvati kalorije koje su konzumirale kako bi se osigurale za moguća razdoblja nestašice hrane u budućnosti. Iz ove perspektive i uzimajući u obzir da su ljudi evoluirali u okolini u kojoj je izvor hrane bio ograničen i neizvjestan, može se zaključiti da su svi čimbenici koji određuju regulaciju tjelesne mase ljudi usmjereni prema povećavanju uskladištene energije. U našoj današnjoj okolini, u kojoj smo okruženi hranom prema kojoj imamo visoku sklonost, a koja je bila rijetka u okolini u kojoj su ljudi u davnini živjeli, skloni smo prejedanju i porastu tjelesne mase.

Od utjehe do ovisnosti

Hrana je jedna od najsnažnijih ovisnosti u kojoj se nerijetko pretjeruje i na koju trošimo velik dio novca. To posebno dolazi do izražaja u vrijeme blagdana. Stoga nije ni najmanje čudno da su u velikom broju razvijenih zemalja u to vrijeme najprodavaniji upravo prehrambeni proizvodi. Božićna purica, bakalar, kolači, novogodišnji odojak i francuska salata, tradicionalna sarma od davnina imaju središnju ulogu u obilježavanju blagdana. Ipak, čini se da tijekom posljednja dva desetljeća u svemu tome uglavnom pretjerujemo. Povećanu prodaju hrane prati i povećana potražnja za bezreceptnim lijekovima antacidima (lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu i tako olakšavaju probavu). Tijekom blagdanskih dana velike su šanse da ćemo pretjerati u jelu i piću. Tih dana prednost se daje visokokaloričnoj hrani, kolačima i sličnim "prehrambenim grijesima". Bilo bi prilično radikalno savjetovati susprezanje od blagdanskih poslastica budući da je ovakvo ponašanje duboko tradicijski ukorijenjeno, iako nam pretjerivanja mogu zadati tegobe poput migrena, debljine, probavnih smetnji i povišene razine masnoća u krvi.

U blagdansko doba, prejedanje se javlja i zbog emocionalnih razloga. Tzv. emocionalno prejedanje definira se kao konzumiranje velikih količina hrane kao odgovor na emocije umjesto na osjećaj gladi.

Procjenjuje se da je 75 % prejedanja uzrokovano emocijama. Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno.

Takvo pogrešno rješavanje problema sprječava ih da spoznaju kako učinkovito riješiti određeni emocionalni problem. Nerijetko jedemo više kada smo u društvu drugih ljudi. Primjerice, jedemo previše kako bi se uklopili u skupinu ljudi koja nas ohrabruje da jedemo više. Jedemo previše i zbog dosade, stresa, umora, napetosti, depresije, ljutnje, anksioznosti ili usamljenosti. Hranom tako pokušavamo ispuniti ‘prazninu’, a takve je situacije svakako poželjno osvijestiti.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: blagdani, Božić, Hrana, prejedanje,

Komentari