Biljni steroli

Datum objave: 08. 01. 2007.

S obzirom na strukturnu sličnost kolesterolu, biljni steroli i stanoli u prvom redu se proučavaju zbog svojih svojstava ometanja apsorpcije kolesterola. No osim ovoga svojstva, rezultati nekih studija sugeriraju da biljni steroli mogu imati i antikarcinogeno, protuupalno i antioksidativno djelovanje kao i svojstvo prevencije ateroskelroze.

Biljni steroli su komponente koje imaju sličnu kemijsku strukturu i biološku funkciju kao kolesterol. Najprisutniji steroli u biljkama su stigmasterol, sitosterol i kampesterol. Dnevni unos sterola varira od populacije do populacije, a kreće se od 160 – 400 mg. U ranijim fazama ljudske evolucije, otprilike prije 5 – 7 milijuna godina, dnevni unos biljnih sterola bio je znatno veći, čak do 1 g dnevno. Dobri prehrambeni izvori biljnih sterola uključuju biljna ulja (posebice nerafinirana), orašaste plodove, sjemenke i žitarice.

Sposobnost organizma da apsorbira biljne sterole znatno je niža u odnosu na sposobnost apsorpcije kolesterola što može objasniti činjenicu da razina biljnih sterola u krvni iznosi 0,1 – 0,4 % razine kolesterola.

Biljni steroli u prevenciji i terapiji hiperkolesterolemije (povišenog kolesterola)

Svojstva sterola da smanjuju razinu kolesterola u krvi poznata su preko 50 godina. Vjeruje se da se mehanizam redukcije razine kolesterola pomoću biljnih sterola i njihovih estera bazira na ometanju apsorpcije biljnih sterola i kolesterola. Drugim rječima, biljni i životinjski steroli (kolesterol) se, s obzirom da imaju gotovo jednaku strukturu, natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju. Iako ljudi svakodnevno unose određene količine biljnih sterola, te količine najčešće nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola te posljedično, za smanjenje razine kolesterola u krvi.

Prema rezultatima studije iz 2002. godine (Am J Clin Nutr 2002; 76:1272-1278), unos 1,8 g neesterificiranih biljnih sterola tijekom 21-og dana, rezultirala je smanjenjem apsorpcije kolesterola za 56%.

U istom časopisu, 2003. g. objavljena je studija čiji rezultati su pokazali da je svakodnevna konzumacije kolača koji sadrže 328 mg biljnih sterola rezultirala smanjenjem apsorpcije kolesterola za 48,2 % (Am J Clin Nutr 2003; 77:1385-1389).

2004. godine objavljena je studija koja je potvrdila većinu dosadašnjih studija. Istraživnje je trajalo 10 tjedana, a tijekom tog perioda 72 osobe, starosti od 20 do 73 godine, sa blago povišenim kolesterolom, pile su uz svaki obrok sok od naranče obogaćen biljnim sterolima. Učesnici studije nisu mijenjali prehrambene navike tijekom trajanja studije.Rezultati su pokazali da je kod njih došlo do smanjenja ukupnog kolesterola za 7,2 % i LDL kolesterola za 12,4 % u usporedbi sa kontrolnom grupom (Arterioscler Thromb Vasc Biol 2004; 24:25e-28).

Ovo istraživanje je specifično po tome što je prvi put pokazano da steroli dodani u nemasne namirnice (u ovom slučaju sok od naranče) mogu biti djelotvorni u redukciji razine kolesterola. Do ovog istraživanja, isključivo se ispitivalo djelovanje sterola u namirnicama koje sadrže masnoće (margarini, majoneze, biljna ulja).

Ispitujući utjecaj sterola na smanjenje razine kolesterola u krvi došlo se do zaključka da osobe sa graničnim vrijednostima za visoki kolesterol u krvi (200 – 238 mg/dl) imaju najviše koristi od unosa biljnih sterola, te je stoga ta skupina ljudi ujedno i ciljna skupina za proizvođače hrane obogaćene biljnim sterolima.

Optimalna doza i broj serviranja

Nakon revizije velikog broja studija zaključeno je da postoji velika vjerojatnost da će dnevni unos 0,8 – 1 g pravilno otopljenih ekvivalenata slobodnih sterola, raspoređen na 2 – 3 serviranja, uz obroke, smanjiti razinu LDL kolesterola za 5 % i više. To smanjenje će, s obzirom da je dobro poznato da je visoka razina kolesterola, posebice LDL-a, rizičan čimbenik za razvoj bolesti srca, korelirati sa smanjenjem rizika od koronarne bolesti srca za otprilike 6 – 10%.
Konzumacija doze od 2,4 g biljnih sterola dnevno može rezultirati smanjenjem razine LDL –a za 9,3 – 14,6%.
Unos većih doza nije rezultirao dodatnim smanjenjem razina kolesterola te veće doze za maksimalno djelovanje i nisu potrebne.

Sigurnost unosa

Sigurnost unosa sterola i stanola ispitana je u brojnim studijama na preko 2000 osoba te je utvrđeno da ljudi mogu tolerirati dnevni unos do 25 g.
Biljni steroli i stanoli te njihovi esteri posjeduju GRAS (generally regarded as safe) status, odnosno općenito su prihvaćeni kao sigurni za ljudsku uporabu.
Ipak, s obzirom da biljni steroli smanjuju apsorpciju kolesterola, postoji bojazan da bi mogli utjecati i na apsorpciju nutrijenata topivih u mastima. Rezultati studija koji su ispitivali utjecaj sterola i stanola na apsorpciju nutrijenata topivih u mastima kontroverzni su. Dok prema nekim studijama biljni steroli značajno smanjuju apsorpciju karotenoida, tokoferola i likopena, druge studije su pokazale da biljni steroli ne utječu na razinu spomenutih nutrijenata u krvi.
Potencijalnu redukciju razine karotenoida u krvi tijekom povećane konzumacije biljnih sterola, moguće je izbjeći dnevnim unosom pet serviranja voća i povrća te jednog ili više serviranja namirnica bogatih karotenoidima.
Ipak, dok se ne donesu konačni zaključci o utjecaju biljnih sterola na apsorpciju nutrijenata topivih u masti, sigurnost unosa biljnih sterola kod trudnica, dojilja i djece, koja kolesterol trebaju za normalan razvoj, treba ispitati dodatnim studijama.

Komercijalna upotreba

Iako je blagotvorno djelovanje sterola znanstvenicima već odavno poznato, način na koji bi sterole učinili dostupniji konzumentima, nešto je s čim se bore godinama. S obzirom da su prirodno hidrofobni (ne otapaju se u vodi), njihovo inkorporiranje u namirnice znatno je otežano. Prvi korak u olakšavanju tog procesa bio je esterifikacija sterola i njihovo prevođenje u stanole što je, s jedne strane, omogućilo zadržavanje njihovih svojstava da reduciraju kolesterol, a s druge strane, uvelike olakšalo njihovo dodavanje u namirnice koje sadrže masnu komponentu. Prvi komercijalni proizvod sa dodanim biljnim sterolima na tržiše je plasiran 1995, a radilo se o margarinu.

Daljnja istraživanja i razvoj rezultirao je formulacijom oblika sterola koji zadržava svoju djelotvornost, a koji se može dodati nemasnom proizvodu (narančin sok sa biljnim sterolima).
Sada se vjeruje da, dok god se biljni steroli konzumiraju sa obrokom koji će stimulirati lučenje i protok žuči, oni mogu djelotvorno smanjivati razinu LDL kolesterola bez obzira na to kojega su jela, namirnice ili pića dodatak.

Prema tome, biljni steroli mogu biti djelotvorni kada se konzumiraju kao dio: ulja, različitih emulzija, jogurta, mlijeka, sojinog mlijeka, čokolade, žitnih pahuljica, energetskih i drugih nutritivnih pločica, mesa (hamburgera), pića. Redukcija LDL kolesterola, uz unos navedenih namirnica koje sadrže, ili su obogaćene, biljnim sterolima, varira između 7 i 14 %.
Komercijalno, biljni steroli se najčešće dodaju čokoladicama, biljnim uljima, soku od naranče, majonezi, mlijeku, jogurtu, sojinom mlijeku, mesu, juhama i zelenom čaju.
Velik je interes za kombiniranjem biljnih sterola sa antioksidansima, primjerice flavonoidima kvercetinima i katehinima te sa konjugiranom linolnom kiselinom (CLA).

Ostala potencijalna svojstva biljnih sterola

- biljni steroli i ateroskleroza
Pretpostavlja se da biljni steroli na dva načina mogu igrati ulogu u prevenciji ateroskleroze. Jedan način je smanjenjem razine kolesterola u krvi, a drugi, spriječavanjem hiperproliferacije mišićnih stanica u krvnim žilama, čimbenika rizika u razvoju ateroskleroze.

- biljni steroli i rizik od razvoja raka
Prema rezultatima jedne studije, unos 144 g biljnih sterola dnevno povezan sa smanjenjem rizika od razvoja raka pluća, čak i kad su u obzir uzeti različiti čimbenici za povećanje ili smanjenje rizika: pušenje, unos voća i povrća i antioksidativnih supstanci.
Također je pokazano da postoji obrnuto proporcionalna veza između ukupnog unosa biljnih sterola i rizika od razvoja raka dojke, želuca i jednjaka.

Dnevni unos 122 mg i više, biljnih sterola, pokazao se dobrom prevencijom karcinoma endometrija, a dnevni unos viši od 512 mg pokazao se blagotvornim u redukciji raka jajnika.

- protuupalna svojstva biljnih sterola
Smatra se da steroli svoje protuupalno djelovanje polučuju inhibicijom lučenja upalnih medijatora. Ipak, većina studija koja se bavila ovog svojstava sterola provođena je na životinjama te potrebno provesti još studija kako bi se donio konačan zaključak.

- antioksidativna aktivnost biljnih sterola
Još jedno potencijalno svojstvo biljnih sterola je njihova antioksidativna aktivnost. U in vitro uvjetima, biljni steroli i njihovi esteri smanjili su peroksidaciju lipida u membranama platela te smanjili oksidaciju čestica LDL-a.

- biljnih sterola u prevenciji ulkusa
Nedavno je ukazano na novo, potencijalno «područje djelovanja» biljnih sterola. Naime, esteri sterola pokazali su zaštitno djelovanje kod ulkusa koji su rezultat infekcije bakterijom Helicobacter pylori, dok su steroli pokazali zaštitno djelovanje kod akutnih ulkusa.

- protugljivična svojstva biljnih sterola
Ovo svojstvo, vjeruje se, biti će područje budućih istraživanja djelovanja biljnih sterola. U radu koji se bavio ovom problematikom, protugljivična aktivnost demonstrirana je na vrsti Ganoderma annulare.

Zdravstvena tvrdnja

FDA je odobrila korištenje sljedeće zdravstvene tvrdnje za biljne stanole/sterole i njihove estere i smanjen rizik od bolesti srca: Prehrana siromašna zasićenim masnoćama i kolesterolom koja uključuje unos barem 1,3 g estera biljnih sterola i 3,4 grama estera biljnih stanola, konzumirana u dva obroka uz ostale namirnice, može smanjiti rizik od bolesti srca.

Iva Alebić, dipl.ing.

Reference:

- Plant sterols: factors affecting their efficacy and safety as functionalfood ingredients; Lipids in Health and Disease 2004, 3:5
- Sterols: the key to heart health; Fuctional Foods Nutraceuticals, November 2004
- Plant Stanols and Sterols ; International Food Information Council Foundation ("IFIC Foundation"), April, 2003.
- Plant sterol and stanol margarines and health; BMJ 2000;320;861-864

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: fitokemikalije,

Komentari