Tena Škunca

Datum objave: 20. 09. 2021.

Autizam je kompleksni poremećaj u razvoju kojeg karakteriziraju poteškoće na raznim područjima života kao što su problemi u govoru, komunikaciji i socijalizaciji, te poteškoće s učenjem i ponašanjem. Upravo zbog brojnih kombinacija poteškoća s kojima se oboljeli svakodnevno nose, možemo reći da je svaka osoba s autizmom jedinstvena.

Od prve dijagnoze autizma do danas prošlo je oko 60 godina, a broj slučajeva kontinuirano raste. Tako je poznato da od poremećaja autističnog spektra (PAS) u svijetu pati oko 70 milijuna osoba, a svake godine broj novih dijagnoza raste za 4%. Osim toga, statistički podaci pokazuju kako su PAS češći u dječaka, nego li u djevojčica, s omjerom 3:1 u korist dječaka.

Iako je uzrok pojave PAS i dalje nerazjašnjen, smatra se da genetika i okolišni čimbenici igraju glavnu ulogu u mehanizmu nastanka ovih poremećaja.

Probavne tegobe i autizam

Osobe poremećajima autističnog spektra često se bore s probavnim tegobama, kao što su:

  • proljev i konstipacija
  • nadutost i bol u trbuhu
  • gastroezofagealni refluks
  • povraćanje

Učestalost pojave ovih tegoba među djecom s PAS-om varira od 23% do 70%, a postoje i dokazi da su ovi probavni problemi povezani s težim oblikom autizma.

Primijećeno je da djeca s autizmom najčešće razvijaju probleme u prehrani oko svojeg prvog rođendana. Najčešće je riječ o snažnoj preferenciji, odnosno averziji prema hrani, kao i drastičnim promjenama u ponašanju i ritualima oko hranjenja.

Budući da ovakva problematična ponašanja počinju i prije same dijagnoze ponašanja autističnog spektra, određeni znanstvenici predlažu da se problemi s hranjenjem također uzimaju u obzir kao kriterij za dijagnozu autizma.

Crijevna mikrobiota i autizam – koja je poveznica?

Posljednjih godina poseban značaj pridaje se proučavanju utjecaja crijevne mikrobiote. Naime, primijećeno je da osobe s dijagnozom autizma imaju smanjene koncentracije bakterija iz rodova Bifidobacteria i Firmicutes te povećane koncentracije rodova Bacteroides i Clostridium, u odnosu na osobe koje nemaju dijagnozu autizma. Stoga se smatra da bi crijevna mikrobiota i njezini metaboliti mogli biti značajno uključeni u mehanizam nastanka poremećaja autističnog spektra.

Stijenka probavnog sustava sadrži milijune neurona koji čine enterički živčani sustav, sustav koji ima sposobnost regulacije i preinake probavnih funkcija. Taj odnos između mozga i živčanog sustava, tzv. osovina mozak – crijeva, vrlo je dobro utvrđen pa često možemo čuti da se crijeva smatraju našim „drugim mozgom”.

Crijevna mikrobiota igra važne fiziološke uloge u probavnom sustavu – odgovorna je za sazrijevanje imuniteta, razgradnju kompleksnih molekula iz hrane, proces detoksikacije, proizvodnju i apsorpciju vitamina i minerala, a čini se da ima utjecaj i na ponašanje. Sada je znanstvenicima jasno da bi intervencije u sastav crijevne mikrobiote mogle biti od koristi u liječenju poremećaja autističnog spektra, posebice ako se u obzir uzme da, osim bihevioralne terapije, do danas ne postoji učinkoviti način liječenja PAS-a.

Probiotičke bakterije, a pogotovo one iz rodova Lactobacillus i Bifidobacteria, imaju sposobnost obnoviti ravnotežu crijevne mikrobiote te posljedično utjecati na poboljšanje propusnosti crijeva. To potvrđuje i nekoliko kliničkih studija te istraživanja na životinjama koja su pokazala poboljšanje stanja probavnog sustava i ponašanja nakon uzimanja probiotika.

Crtice iz znanosti

Slučaj opisan 2016. godine u časopisu SAGE Open Medical Case Report ukazuje da uzimanje visoko doziranog pripravka s više sojeva dobrih bakterija olakšava probavne tegobe, ali utječe i na poboljšanje u osnovnim karakteristikama autizma već 2 tjedna nakon uzimanja spomenutog pripravka.

U istraživanju koje je 2020. godine objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in Psychiatry sudjelovalo je 85 djece predškolske dobi s poremećajima autističnog spektra koja su tijekom šest mjeseci uzimala visoko dozirani pripravak s više sojeva bakterija (Vivomixx) ili placebo. Rezultati su pokazali poboljšanje stanja probavnog sustava, ali i senzornog profila one djece koja su uzimala spomenuti dodatak prehrani, u odnosu na placebo.

Rezultati studije objavljene 2019. godine u časopisu Journal of Child and Adolescent Psychopharmacology pokazali su da je visoko dozirani pripravak s više sojeva bakterija (Vivomixx) siguran za korištenje te smanjuje probleme s probavom u djece s poremećajima autističnog spektra.

Dobre bakterije u službi zdravlja crijeva

Postojeći dokazi pokazuju da osobe s autizmom mogu imati koristi od uzimanja probiotika u obliku dodataka prehrani. Kod odabira probiotičkih pripravaka prednost svakako treba dati visoko koncentriranim probiotičkim formulacijama koje sadrže više sojeva dobrih bakterija s naglaskom na bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Osim toga, klinička ispitivanja te ispitivanja kakvoće i količine bakterija koje ostaju žive do kraja uporabe garancija su da se proizvod neće izmijeniti u ambalaži te da će i dalje ostati učinkovit nakon skladištenja.

Važno je napomenuti da bilo kakvo uvođenje promjena u prehrani osoba s autizmom ne predstavlja zamjenu za bihevioralnu terapiju koja se trenutno smatra najučinkovitijim načinom liječenja autizma. Prije uzimanja probiotika ili ostalih dodataka prehrani kod osoba s autizmom potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom.

Vivomixx® obitelj visoko kvalitetnih probiotika

Vivomixx® je visoko dozirana specifična mješavina 8 različitih sojeva bakterija (4 soja laktobacila, 3 soja bifidobkterija i soj Streptococus termophilus) sa sinergijskim djelovanjem te sinergijskim biološkim i imunoloških svojstvima.

Ispitan je u više od 70 kliničkih studija, uključujući 35 provedenih u Europi. Sve bakterije su žive i aktivne, sa sigurnosnim profilom koji je potvrđen u 220 međunarodnih publikacija.

Literatura

Arnold LE et al. Probiotics for Gastrointestinal Symptoms and Quality of Life in Autism: a Placebo-Controlled Pilot Trial Journal of Child and Adolescent Psychopharmacology. Nov 2019.659-669. http://doi.org/10.1089/cap.2018.0156

Grossi E, Melli S, Dunca D, Terruzzi V. Unexpected improvement in core autism spectrum disorder symptoms after long-term treatment with probiotics. SAGE Open Med Case Rep. 2016 Aug 26;4:2050313X16666231. doi: 10.1177/2050313X16666231. PMID: 27621806; PMCID: PMC5006292.

Santocchi et al Effects of Probiotic Supplementation on Gastrointestinal, Sensory and Core Symptoms in Autism Spectrum Disorders: A Randomized Controlled Trial Front. Psychiatry 2020 doi: 10.3389/fpsyt.2020.550593

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: autizam, crijevna mikrobiota, probiotici,

Komentari