Amarant je pseudo žitarica bogata nutrijentima te u usporedbi s drugim žitaricama superiornog sastava proteina. Predstavlja gotovo sasvim uravnoteženu namirnicu koju odlikuju funkcionalna svojstva blagotvornog djelovanja na zdravlje. Pokazalo se kako konzumacija amaranta može smanjiti razinu kolesterola, stimulirati imunitet, djelovati antitumorski i povoljno kod hipertenzije i anemije. Također, pokazalo se da posjeduje antialergijska i antioksidativna svojstva.
Amarant je činio okosnicu prehrane drevnih civilizacija Inka, Maja i Asteka, a ponovno povećano zanimanje za tu biljnu kulturu pojavilo se 80-ih godina u SAD-u kada je Državna akademija znanosti provela istraživanja i otkrila njegovu visoku nutritivnu vrijednosti i agronomski potencijal.
Bilo da se gleda s botaničkog ili nutritivnog aspekta, amarant ima karakteristike i žitarice i mahunarke. Mahunarkama nedostaje aminokiselina metionin, dok žitaricama nedostaje lizin. Ukoliko se mahunarke u prehrani kombiniraju sa žitaricama, zajedno sadrže sve esencijalne aminokiseline. Zbog ukupnog sadržaja proteina i sastava aminokiselina, amarant bi se mogao smatrati mješavinom riže i graha tj. sadrži sve potrebne aminokiseline.
Amarant je bogat prehrambenim vlaknima te mnogim vitaminima i mineralima. Sadrži vitamine B skupine (riboflavin, niacina), vitamin C, a od minerala magnezij i kalcij. Amarant se može pohvaliti i lunazinom – peptidom koji ima potencijalna antitumorska svojstva, a posjeduje ga i soja. U sastavu amaranta otkriveni su i neki specifični flavonoidi poput rutina kojeg sadrži i heljda te fenolne kiseline (galna, vanilinska i hidroksibenzojeva) s antioksidativnim djelovanjem.
Kontroverzno djelovanje na razinu glukoze u krvi
Iako određene studije pokazuju kako konzumacija bilo sjemenke ili ulja od amaranta štiti od nedostatka inzulina, postoje studije koje ukazuju kako zbog visoke probavljivosti škroba, posjeduje visoki glikemijski indeks te se ne preporuča dijabetičarima. Hrana visokog glikemijskog indeksa potiče hiperglikemiju i hiperinzulinemiju te prehrana koja obiluje takvom hranom ne stvara adekvatan osjećaj sitosti što može rezultirati prekomjernim unosom hrane, povećanjem tjelesne mase i promjenama u lipidnom statusu i lučenju inzulina i posljedično poticati razvoj bolesti srca i krvnih žila i dijabetesa.
S druge strane, istraživanje o utjecaju ulja i zrna amaranta na glukozu u krvi iz 2006. godine, objavljeno u časopisu Annals of Nutrition and Metabolism pokazalo je kako nakon 3 tjedna suplementacije dolazi do sniženja glukoze i krvi i povećanja razine inzulina u serumu kod miševa s induciranim dijabetesom.
Pogodan za celijakičare i alergičare
S obzirom da ne sadrži gluten, amarant u svojoj prehrani koriste celijakičari. Pokazalo se kako kolačići napravljeni od brašna od cjelovitog zrna amaranta imaju viši sadržaj proteina i prehrambenih vlakana u usporedbi s ostalim komercijalno dostupnim kolačićima bez glutena.
Istraživanja pokazuju kako bi se osim u prehrani kod celijakije, amarant mogao koristiti i u prehrani kod alergija primjerice kod astme i atopijskog dermatitisa. Znanstvenici su 2003. godine otkrili komponente u zrnu amaranta koje mogu inhibirati proizvodnju IgE antitijela i povećati sintezu Th1 citokina te tako potisnuti kaskadne alergijske reakcije za specifične antigene.
Većina istraživanja o utjecaju amaranta na zdravlje provedena je na životinjama, a nedostaje kvalitetnih kliničkih istraživanja koja bi potvrdila ili odbacila dosadašnje rezultate. Stoga, iako istraživanja pokazuju kako snižava krvni tlak uslijed sadržaja specifičnih peptida i razinu kolesterola zbog sadržaja tokoferola, biljnih sterola i skvalena te kako djeluje antitumorski i jača imunitet, valja još malo pričekati za donošenje konačnih rezultata. A do tada, s obzirom na pokazani potencijal, svakako zaslužuje mjesto u našoj prehrani.
dipl.ing. Mirja Jošić
Vitamini.hr
