Uključite djecu u kuhanje - jest će više ribe!

Dosadašnja istraživanja pokazuju da na prihvaćanje ili odbijanje određene hrane utječu senzorski faktori (npr. okus, miris), očekivane posljedice konzumiranja, te drugi čimbenici (npr. znanje o podrijetlu hrane). Osim toga, na prihvaćanje ili odbijanje određene hrane kod djece vrlo je bitan i utjecaj vršnjaka. Što se pak tiče prihvaćanja ili odbijanja ribe kao namirnice, ranija istraživanja pokazuju da negativni stavovi o mirisu ribe, strah od nailaženja na kosti tijekom konzumacije, te utjecaj prijatelja predstavljaju glavne barijere u konzumaciji ribe, pri čemu mlađa djeca radije konzumiraju ribu nego starija.

S druge strane, kulinarske radionice imaju pozitivan utjecaj na prihvaćanje određene hrane jer razvijaju znanje, vještine kuhanja te omogućuju direktno iskustvo pripreme obroka.

Kako bi promovirali prihvaćanje ribe (kao vrlo važne i nutritivno vrijedne namirnice), među adolescentima u Danskoj provedeno je istraživanje na uzorku od 132 adolescenta, s kojim se pokušalo odgovoriti na dva istraživačka pitanja:
1. kako djeca reagiraju na rukovanje sa svježom ribom i pripremu jela od svježe ribe?
2. kako senzorni i taktilni eksperiment utječe na prihvaćanje ribe kod djece?

Eksperiment se sastojao od odabira ribe i tzv. printanja ribe (otisak svježe ribe na papiru pri čemu je korišteno crnilo sipe kao boja za otisak), filetiranja ribe, pripreme obroka od ribe, te kušanja pripremljenog obroka. U prvoj fazi djeca su odabrala ribu iz kašete sa svježom ribom, oprali ju u hladnoj vodi i posušili papirnatim ručnicima, te smjestili na dasku za rezanje i na takvu ribu stavili su crnilo sipe koje su koristili kao boju za otisak te su priložili papir (tzv. printanje ribe). Potom su uklanjali kosti, tj. filetirali ribu. U trećoj fazi djeca su pekla ribu na maslacu na tavi (ribu su prije uvaljali u brašno, posolili i popaprili jer je to tradicionalan način pripreme filetirane ribe u Danskoj). U zadnjoj fazi su servirali pripremljeni obrok od ribe na tanjur uz krišku kruha i limuna. Kušanje pripremljenog obroka od ribe bilo je dobrovoljno.

Prilikom provedbe eksperimenta, djeci su postavljana pitanja kao „Kako se osjećate prilikom filetiranje ribe?“, „Kako vam ide?“ i slično.

Analizom su utvrđene 4 kategorije: odbijanje, prihvaćanje, priprema i interakcija. Odbijanje ribe bilo je povezano s mirisom, animalnim podrijetlom ribe, teksturom i sluzavošću ribe, te okusom dok je zajedništvo, međusobno pomaganje, razvoj novih vještina i samostalnost pri organizaciji eksperimenta i priprema obroka od ribe promovirala prihvaćanje ribe.

Ostatak teksta pročitajte na službenoj stranici projekta Riba Hrvatske - jedi što vrijedi.

Autor: Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet)