Što možemo sami učiniti za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti?

Procjenjuje se da će i u godinama koje slijede bolesti srca i krvožilja biti glavni uzrok smrtnosti pa se 2030. godine očekuje 23.6 milijuna smrtnih slučajeva.  I u Hrvatskoj su bolesti srca i krvožilja na zabrinjavajućem prvom mjestu po uzroku smrtnosti, unatoč činjenici da je Hrvatska po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja. Prema dostupnim podacima iz 2011. godine u Hrvatskoj je u jednoj godini od kardiovaskularnih bolesti umrla 51 019 osoba, od čega 49 % muškaraca i 51 % žena.

Iako se kardiovaskularne bolesti često smatraju problemom koji pogađa muškarce, žene su podjednako izložene obolijevaju.

Ipak, žene razvijaju simptome kasnije u odnosu na muškarce i nerijetko se ti simptomi razlikuju od uobičajenih kakve viđamo u muškaraca.

Kardiovaskularne bolesti su skupina poremećaja koja zahvaća srce i krvne žile, a glavne kliničke manifestacije mogu se podijeliti na:

• Srce i srčani krvožilni sustav – koronarna bolest srca
• Mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest te
• Krvne žile koje opskrbljuju ruke i noge – bolest perifernih arterija.

U podlozi ovih kroničnih i opasnih bolesti najčešće je ateroskleroza, stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti stanične razgradnje talože duž stijenki arterija stvarajući aterosklerotski plak. S vremenom plak se povećava smanjujući promjer same krvne žile i njezinu elastičnost, a samim time i protok krvi. Posljedica smanjene elastičnosti može biti i puknuće krvne žile što se manifestira navedenim bolestima.

Iako genetski čimbenici imaju određeni utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, njihova se važnost često precjenjuje. Sukladno tome,  rezultati brojnih istraživanja ističu da je riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, a samim time i spriječiti.

Ključ prevencije je u zdravom načinu života

Dobra je vijest zdrav životni stil može znatno smanjiti Vaš rizik od bolesti srca i krvnih žila. Četiri su ključna koraka u postizanju zdravog srca kroz zdrav način života. Stoga: 

1. Hranite se pravilno jer je raznolika i uravnotežena od presudne važnosti za zdravo srce i krvne žile.  Pravilna prehrana podrazumijeva temeljenje obroka na cjelovitim žitaricama, voću i povrću te nemasnom mesu, ribi i mahunarkama.  Unos soli, šećera i zasićenih masti treba ograničiti. Mediteranska dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno najopravdanijim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Odlikuje je unos „dobrih masti“ poput maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe koja je posebno bogata omega-3 masnim kiselinama.
2. Svakodnevno se krećite barem 30 minuta kako bi Vaše srce bilo fit te barem 60 minuta većinu dana kako biste održali poželjnu tjelesnu masu.
3. Ne pušite i ne izlažite se pasivnom pušenju jer dim cigarete ili cigare izravno šteti srcu.
4. Ovladajte tehnikama opuštanja kako biste se lakše nosili sa stresnim situacijama. 

Vrijedne omege

Neizostavan dio prevencije kardiovaskularnih bolesti čini adekvatan unos omega-3 masnih kiselina. 

Omega – 3 masne kiseline su esencijalne što znači da ih tijelo ne može samo proizvesti nego ih moramo unijeti hranom.

Omege sudjeluju u brojnim reakcijama u našem tijelu primjerice, u reakcijama grušanja krvi i izgradnji membrana, a posebice su važne za funkciju mozga i očuvanje zdravlja srce i krvnih žila. 

Postoje dvije vrste omega – 3 masnih kiselina. Alfa linolenska masna kiselina (ALA) nalazi se u određenim biljnim uljima poput lanenog ulja te u orasima. U drugu skupinu omega pripadaju eikozapentaenska masna kiselina (EPA) i dokozaheksaenska masna kiselina (DHA) koje se nalaze u ribi i algama. Naše tijelo pretvara ALA u EPA i DHA, ali samo djelomično.

Za dobro zdravlje srca savjetuje se svaki dan unijeti barem jednu namirnicu koja se smatra dobrim izvorom tih blagotvornih kiselina. To znači unijeti jedno serviranje srdele, tune,  lososa ili neke druge masne ribe ili namirnica biljnog porijekla bogatih omega – 3 masnim kiselinama, primjerice orašastih plodova, sjemenki i funkcionalnih prehrambenih proizvoda obogaćenih omega-3 masnim kiselinama. Mjera koja se smatra opravdanom u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti srca i krvožilja je primjena omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) putem dodataka prehrani. Pritom su nam na raspolaganju oblici porijeklom iz ribljeg ulja, ulje račića krila i algi.

Ulje račića krila – superioran izvor omega-3 masnih kiselina

Budući da je riba ograničeni resurs, raste interes za iskorištavanje alternativnih izvora omega-3 masnih kiselina. Ulje krila dobiveno iz antarktičkog račića (lat. Euphausia superba), bogat je izvor omega-3 masnih kiselina vezanih uz fosfolipide, što ih čini bioraspoloživijima u odnosu na riblje ulje gdje su dugolančane masne kiseline vezane za trigliceride. Uz to, ulje krila kao prirodna, nepromijenjena supstanca, sadržava i astaksantin, snažan antioksidans, te vitamine A i E.

U studiji koja je ispitivala utjecaj ribljeg ulja i ulja krila u pacijenata s hiperlipidemijom bez isključenja terapije hipolipemicima, ulje krila imalo je značajniji učinak na smanjenje ukupnog i LDL-kolesterola te triglicerida, ali i na povećanje HDL- kolesterola nakon 3 mjeseca suplementacije. Nadalje, u jednoj od studija uspoređivana je bioraspoloživost ulja račića krila i ribljeg ulja. Konzumacija ulja krila dovela je do značajnijeg povišenja razine EPA-e u plazmi i eritrocitima te ukupne vrijednosti omega-3 m.k., dok je vrijednost omega-3 indeksa bila dvostruko veća uspoređujući s ribljim uljem. 

Nadalje, pokazalo se kako primjena ulja krila može modulirati razinu endokanabinoida, supstanci koje koreliraju s brojnim odrednicama metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom indikacija je u kojoj ulje krila može naći primjenu zbog brojnih povoljnih učinaka. Neupitan je učinak omega-3 masnih kiselina na razinu triglicerida, a visoka razina triglicerida povezuje s inzulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2, aterosklerozom i bolestima srca i krvnih žila. S druge strane, masna infiltracija jetre te nealkoholni steatohepatitis smatraju se jetrenim manifestacijama metaboličkog sindroma, a intervencija omega-3 masnim kiselinama danas se razmatra kao potencijalna terapijska opcija kod tog sve učestalijeg zdravstvenog problema. Ulje krila u nekoliko je studija na animalnom modelu pokazalo povoljno djelovanje na masnu infiltraciju jetre. 

Studija objavljena 2009. godine u uglednom časopisu The Journal of Nutrition otkrila kako unos omega-3 masnih kiselina u obliku ulja račića krila može značajno smanjiti razinu proupalnih supstanci koje se dovode u vezu s lošom kontrolom glukoze, poremećajem lipida u krvi i nealkoholnom bolesti jetre. Još je nekoliko studija potvrdilo da je upravo smanjenje proupalnih supstanci, odnosno endokanabinoida, jedan od razloga pozitivnog učinka ulja račića krila na tegobe metaboličkog sindroma i to osobito kod gojaznih ljudi. Jedna od njih je objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism 2011. godine. U studiji je sudjelovalo 63 ispitanika koja su uzimala ili 2 g ulja račića krila dnevno, ili riblje ulje ili maslinovo ulje. Ulje račića krila je,  za razliku od ribljeg i maslinovog ulja, smanjilo razinu endokanabinoidnih spojeva u plazmi, isključivo kod gojaznih ispitanika.

Doziranje ulja krila u prevenciji i suportivnoj terapiji kardiovaskularnih bolesti je individualno, u preventivne svrhe preporučuje se 500 – 1000 mg ulja krilla, a u terapijske svrhe obično se primjenjuje u dozama od 1-2 g. I u vrlo visokim dozama, od 8 g dnevno, primjena krila u brojnim se istraživanjima pokazala sigurnom.

Literatura

• Berge, K. et al. Chronic treatment with kril powder reduces plasma triglyceride and anandamide levels in mildly obese men. Lipids Healt Dis.2013; 12:78.
• Batetta B, Griinari M, Carta G, Murru E, Ligresti A, Cordeddu L, Giordano E, Sanna F, Bisogno T, Uda S, Collu M, Bruheim I, Di Marzo V, Banni S.Endocannabinoids may mediate the ability of (n-3) fatty acids to reduce ectopic fat and inflammatory mediators in obese Zucker rats.J Nutr. 2009;139(8):1495-501.
• Piscitelli F, Carta G, Bisogno T, Murru E, Cordeddu L, Berge K, Tandy S, Cohn JS, Griinari M, Banni S, Di Marzo V. Effect of dietary krill oil supplementation on the endocannabinoidome of metabolically relevant tissues from high-fat-fed mice. Nutr Metab. 2011 13;8(1):51.
• Ulven, S.M., Holven, K.B. (2015) Comparison of bioavailability of krill oil versus fish oil and health effect. Vasc Health Risk Manag. 11, 511-24.